Kako su grijanje na struju i drva postali isplativiji od peleta? Računica iznenadila mnoge

Cijene peleta u Bosni i Hercegovini uoči početka nove sezone grijanja ponovno su u središtu pozornosti. Iako se na tržištu može pronaći pelet po različitim cijenama, od oko 600 pa do 900 KM za tonu, građani sve češće kažu da im je ovakav način grijanja postao preskup. Dio njih zbog toga odustaje od peleta i traži druge mogućnosti za zagrijavanje svojih domova.

Nedostatka sirovine

Prema dostupnim podacima, cijene ENplus A1 peleta kod pojedinih proizvođača kreću se od oko 620 do 750 KM po toni, dok se u maloprodaji mogu pronaći i cijene od 800 do 850 KM. Kod pojedinih prodavača cijena se približava i iznosu od 900 KM za tonu. A2 pelet nešto je jeftiniji, ali i njegove cijene u pojedinim ponudama prelaze 700 KM. Dodatni problem predstavlja dostupnost. Dio proizvođača već je ranije upozorio da zbog nedostatka sirovine ne može odgovoriti na sve narudžbe. Pojedini proizvođači više ne primaju nove narudžbe jer su postojeći kapaciteti i količine već raspoređeni. Takva situacija građanima dodatno otežava planiranje sezone grijanja, piše Večernji list BiH.

"Prošle godine sam kupila pelet bez razmišljanja, a sada računam svaku tonu. Ako bih morala kupiti četiri ili pet tona po ovim cijenama, to je za mene prevelik izdatak. Gledam što bih drugo mogla koristiti", jedan je od komentara građana koji se ove jeseni sve češće mogu čuti.

Trending

Studenti iz Srbije ne odustaju od promovisanja svoje borbe u manjem bh. entitetu

Slična iskustva imaju i drugi korisnici peći na pelet. Dio njih razmatra povratak na drva, dok drugi uspoređuju troškove električnog grijanja, dizalica topline ili klima-uređaja.

"Ako cijena nastavi rasti, pelet mi više nema smisla. Za isti novac pokušat ću kombinirati drva i električno grijanje,” navodi jedan građanin, dok drugi ističu da im je najveći problem neizvjesnost – ne znaju hoće li pelet koji danas plate biti dostupan kada im bude najpotrebniji.

Prije oko 9h

Vikend donosi preokret vremena: Nakon oblačne subote stižu sunčani dani

Upravo zbog toga dio građana ove godine ne želi čekati početak zime. Oni koji imaju mogućnost skladištenja već su nabavili dio energenta, dok drugi traže alternativu prije nego što temperature dodatno padnu. Na tržištu su među alternativama najčešće drva, briketi, električna energija i plin, tamo gdje za to postoje tehnički uvjeti. Sve veći interes postoji i za dizalice topline i klima-uređaje s mogućnošću grijanja, posebno u kućama koje su dobro izolirane.

Drva zanimljivija opcija

Dio građana koji je prije nekoliko godina prešao na pelet sada ponovno razmatra grijanje na drva, čije se cijene trenutačno kreću od oko 140 do 150 KM po metru za cijepana drva, ovisno o vrsti, području i tome je li uračunata dostava. Bukva se u pojedinim područjima može pronaći i po nešto nižim cijenama, dok konačni trošak raste ako se posebno plaćaju rezanje, cijepanje i prijevoz.

Prije oko 8h

Sjećate li se Covida 19? Zavod FBiH prikuplja svjedočanstva građana, rok je do 30. septembra

Za kućanstvo koje tijekom zime potroši, primjerice, osam metara drva, ukupan trošak ogrjeva iznosio bi od oko 1120 do 1200 KM. Ipak, stvarna potrošnja može znatno varirati i ovisi o veličini i izolaciji kuće, vrsti i učinkovitosti peći te kvaliteti i suhoći drva. Upravo zbog velikog skoka cijena peleta dio građana ponovno razmatra povratak na drva, posebno oni koji imaju prostor za njihovo skladištenje i odgovarajuću peć.

Za razliku od peleta, grijanje na drva zahtijeva i više fizičkog angažmana.

 U međuvremenu je Vlada Federacije BiH uvela mjere kojima se ograničavaju marže na pelet. Veleprodajna marža ograničena je na četiri posto, maloprodajna na osam posto, a mjera vrijedi 90 dana. Odluka, međutim, ne znači da je određena maksimalna cijena peleta. Ona ograničava trgovačku maržu, dok na konačnu cijenu i dalje utječu proizvođačka cijena, troškovi sirovine, proizvodnje, prijevoza i drugi elementi.

Zbog toga građani i dalje pomno prate cijene i dostupnost. Uoči početka hladnijeg dijela godine ključno pitanje više nije samo koliko će koštati tona peleta nego i hoće li ga biti dovoljno. Ako potražnja nastavi rasti, a proizvođači ostanu suočeni s manjkom sirovine, tržište bi i tijekom jeseni moglo ostati pod pritiskom. Za kućanstva koja su godinama računala na pelet to znači još jednu odluku – kupiti skupi energent sada ili pokušati pronaći jeftiniju kombinaciju grijanja, piše Večernji. 

Sve veći broj građana već je počeo računati i jedno i drugo, a dio njih odlučuje se potpuno odustati od peleta.