Gradimo elektrane da ne bismo uvozili struju

Mujezinović i Hećo - Usaglašeni stavovi SDA i SBiH u energetskoj politici? (Foto: radiosarajevo.ba)

„Kako ne bismo došli u situaciju da uvozimo električnu energiju, neophodno je čim prije početi ulagati u izgradnju novih elektroenergetskih objekata u Federaciji Bosne i Hercegovine“, poručio je danas na konferenciji za štampu u Sarajevu federalni ministar energije rudarstva i industrije.

Ministar Hećo zajedno je s federalnim premijerom Mustafom Mujezinovićem najavio je plan investiranja u elektroenergetski sektor Federacije BiH u narednih šest godina. Plan je usvojen u Vladi FBiH, kao i u Parlamentu Federacije BiH. Međutim, ostaje još uvijek parlamentarna procedura za konkretizirani plan s finansijskom strukturom i investitorima, koja, sudeći po ranijim iskustvima, neće bi prosta. Prema Hećinoj procjeni, ukupna vrijednost planiranog "energetskog paketa", čija će realizacija trajati nekoliko godina, iznosit će oko 10 milijardi KM.

Preko pola milijarde KM za rudnike

Shodno usvojenom Zakonu o finansijskoj konsolidaciji rudnika i formiranju Elektroenergetskog koncerna FBiH (sedam rudnika i Elektroprivreda BiH), koji i zvanično funkcioniše od prvog dana 2010. godine. Osnivanjem Koncerna, „čime je realizovana ideja starija od 50. godina“, kako naglašava Hećo, stvaraju se i povoljniji uvjeti za velika investiranja kako u rudnike tako i postojeće i nove elektroenergetske objekte.

Prema usvojenoj „Strategiji razvoja elektroenergetskog sektora“ u tekućoj godini će se u rudnike investirati 120 miliona KM, u naredne tri 250 miliona, a potom još 250 miliona u tri godine poslije, što prelazi pola milijarde KM.

Hećo: Žalim zbog građana što nije prošao projekat od 7 milijardi KM

„Dok su trajale politizacije oko velikog strateškog projekta od 7 milijardi KM, federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nije sjedilo skrštenih ruku već je pripremilo Informaciju s prijedlogom zaključaka kojom otpočinje novi investicioni ciklus u izgradnji elektroenergetskih objekata“, izjavio je federalni ministar na konferenciji za štampu.

Spomenuti projekta, koji je tokom dvije godine izazvao nekoliko afera, sporenja pa čak i stranačkih i unutarstranačkih sukoba, također je bio jedna od tema Hećinog obraćanja.

Hećo: Još uvijek žalim zbog neuspjelog projekta (Foto: radiosarajevo.ba)

„Ja i danas žalim, žalim zbog građana Federacije BiH i Bosne i Hercegovine što taj naš projekat nije prošao. Ali ipak imamo novi investicioni plan s kojim će se mnogo stvari uraditi“, dodaje Hećo.

Premijer Mujezinović nije želio komentirati sporni i propali projekat, a na pitanje novinara da li novi plan investiranja znači približavanje stavova SDA i SBiH premijer je odgovorio da je neophodno uložiti zajednički sve snage u „sprovedbu ovog ambicioznog investicionog plana“ jer od njega ovisi energetska stabilnost ne samo Federacije BiH nego i cijele Bosne i Hercegovine.

Izgradnja 52 nova objekta na terenu svih kantona

Novim investicionim planom Federacije BiH planirana je izgradnja ili dogradnja osam termoelektrana: Tuzla (blok 7), Kakanj (blok 8), Rudnik i termoelektrana (RITE) Bugojno, RITE Kongora, RITE Banovići, te kombi ciklus TE Kakanj. Ukoliko se sprovede ovaj investicioni plan ukupna proizvodna snaga ovih objekata iznosit će 2000 megawati (MW).

Pored osam termo-elektroenergetskih objekata planirana je i izgradnja trinaest novih hidroelektrana, ukupne snage od 455 MW. To su hidroelektrane u Vranduku kod Zenice, u Ustikolini, Uncu kod Bihaća, Vrilu kod Tomislavgrada, Kabliću (Livno), Kruševo (Olovo), Vrhpolje i Čaplje (Sanski Most), Han Skela (Donji Vakuf), Vinac (Ključ), Babino Selo (Jajce), Ugar, Ivik (Donji Vakuf) i Vrletna Kosa (Jajce).

Investicioni plan, čija bi realizacija trebala trajati narednih osam godina, uključuje i izgradnju šest vjetroelektrana, od kojih su dvije u Podveležju (Mostar), te po jedna u Livnu, Tomislavgradu (VE Mesihovina), Širokom Brijegu (VE Velika Vlajna) i Posušju (VE Poklečani). Šest vjetroelektrana bi ukupno proizvodilo 270 megawati električne energije.

Planiranih 25 malih hidroelektrana proizvodilo bi 66 megawati energije, a ukupna proizvodna snaga svih 52 objekta iznosila bi blizu 3 gigawata (2.791 megawati).

„Ono što bih posebno naglasio jeste da se ovim investicionim planom pokriva teren cijele Federacije BiH, odnosno objekti se grade u svih deset kantona. Izgradnja će sigurno doprinijeti i ekonomskom razvoju kantona, ali i lokalnih zajednica“, stav je federalnog premijera.

Mujezinović: Nećemo prodavati naše blago (Foto: radiosarajevo.ba)

Finansiranje još uvijek nije konkretizirano

Finansiranje ovog ambicioznog plana još uvijek nije jasno i konkretno određeno, ali prema Heći i Mujezinoviću, zbog interesovanja stranih investitora i vjerovatno mogućnosti strateškog partnerstva, sredstava neće nedostajati.

Planirano je da se izgradnja 52 elektroenergetska objekta finansira, među ostalim, iz vlastitih sredstava dobivenih po tekućem poslovanju, odnosno iz budžeta Federacije, no sudeći prema fiskalnoj situaciji u FBiH u posljednjih godinu dana, teško da će taka plan ubrzo zaživjeti.

Kreditna sredstva, kombinacija vlastitih i kreditnih sredstava, strateška partnerstva s inostranim kompanijama na osnovu javnog poziva, te ustupanje prava korištenja dijela izgrađenih objekata i proizvedene električne energije, zasigurno će, uz veliko interesovanje stranih investitora pomoći u realizaciji Vladinog plana investiranja u elektroenergetski sektor.

Konzorcij za izgradnju ovih objekata biće sastavljen od elektroprivreda, Energoinvesta, Hidrogradnje i drugih domaćih kompanija zainteresiranih za izgradnju.

„Za velike objekte koje elektroprivrede nisu u stanju same da grade biće potrebno putem javnog poziva tražiti strateške partnere, na principima koje smo uvijek branili, a to je da nema nikome vlasništva nad energetskim potencijalima“, stav je ministra Heće.

I premijer Mujezinović bio je kategoričan glede oblika partnerstva sa strateškim partnerima te način otplate stranih ulaganja.

„Mi nikome nećemo prodavati naše prirodno blago i energetski potencijal, ali želimo da ga iskoristimo. Zapravo i moramo, jer nam prijeti uvoz struje 2018. ukoliko ne počnemo sa izgradnjom“, izjavio je premijer FBiH.

kenan, radiosarajevo.ba