Gradi se novi gasovod u BiH vrijedan milijardu KM: Pogledajte ko je sve poslao ponudu

Samo dvije kompanije ušle su u utrku za izgradnju novog gasovoda Šepak – Bosanski Novi, za koji vlasti u RS planiraju izdvojiti više od milijardu konvertibilnih maraka.

Kompanije iz Turske i Srbije prijavile su se na tender preduzeća Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva za projektovanje i izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Bosanski Novi, čija je procijenjena vrijednost 900 miliona konvertibilnih maraka bez PDV-a, rečeno je na sjednici za otvaranje ponuda.

Riječ je o kompanijama Vemak iz Turske i Konvar iz Srbije, koje su posljednjeg dana tendera dostavile ponude, čime su ispunile uslove za ulazak u prvu fazu ograničenog postupka koji Sarajevo-gas provodi, piše BIRN - Detektor.ba. To praktično znači da su, u skladu sa zahtjevima naručitelja, ove kompanije dostavile dokumentaciju, na osnovu koje će biti ocijenjeno da li one ispunjavaju uslove za ulazak u drugu fazu.

Trending

Nika Grbelja o hit filmu "Svadba": Seka Sablić me sve vrijeme udarala čuturicom po glavi

Konvar i veo tajne

U pretkvalifikacionom postupku, komisija koju je Sarajevo-gas sačinio dužna je pregledati i ocijeniti pristiglu dokumentaciju, te odrediti da li ijedna od ponuda zadovoljava zahtjeve javne nabavke. Ukoliko se utvrdi da su uslovi zadovoljeni, naručitelj će te kompanije pozvati na dostavu ponuda, ali tako da ne otkrije podatke o ostalim ponuđačima.

Već pri otvaranju prvog dijela dokumentacije kompanije Vemak članovi komisije su ukazali na određene manjkavosti, kao što je neuvezanost dokumentacije na zakonom propisan način, te nepostojanje adekvatne ovjere ključnih izjava neophodnih za pretkvalifikacionu fazu. Kompanija Vemak, osnovana 2003. godine, bavi se građevinarstvom, posebno izgradnjom gasovoda i energetske infrastrukture, te su, prema javno dostupnim informacijama, do sada radili na brojnim projektima u Turskoj, Iraku i Hrvatskoj. Izdvaja se projekt izgradnje Turk Stream Onshore Natural Gas Pipeline, kada su radili na kopnenom dijelu gasovoda koji povezuje Tursku s ruskim sistemom preko Crnog mora, gasovod Bosiljevo – Sisak u Hrvatskoj, te gasovod Khormor – Chemchemal u Iraku.

Novinari su isključeni sa sjednice komisije prije otvaranja dokumentacije kompanije Konvar. Ova srbijanska kompanija postoji duže od dvije decenije, a bavi se izvođenjem mašinskih infrastrukturnih radova. Do sada su radili na gasifikaciji opština Voždovac, Palilula i Barajevo u Srbiji, kao i na radovima na gasnom interkonektoru između Srbije i Bugarske. Osim kompanije u Beogradu, Konvar ima registrovanu poslovnu jedinicu u Bijeljini, a kao direktor kompanije u obje zemlje naveden je Nenad Pavlović.

Kako se očekuje, rezultati mogli biti poznati u petak, 30. januara.

Vlada RS je u novembru prošle godine donijela odluku o davanju saglasnosti za realizaciju projekta izgradnje magistralnog gasovoda Šepak – Bosanski Novi, kao projekta, kako su naveli, od strateškog značaja planiranom strategijom razvoja energetike RS do 2035. godine. Prema ovoj odluci, projekat obuhvata tri faze: izgradnja dijela trase Šepak – Banja Luka, izgradnja priključnih gasovoda prema opštinama i gradovima i, u konačnici, izgradnja dijela gasovoda od Banje Luke do Bosanskog Novog. Nosilac aktivnosti je preduzeće Sarajevo-gas a.d. Istočno Sarajevo. Sa PDV-om iznos prelazi jednu milijardu konvertibilnih maraka.

Istočna i južna interkonekcija

Vlasti u RS-u već neko vrijeme insistiraju na Novoj istočnoj interkonekciji, koja će se kod Bijeljine spajati s gasovodom u Srbiji i za koji se očekivalo da će ga finansirati ruski Gazprom. Ovo je ranije bio prvi veliki test državne vlasti u oslobađanju od ruskog utjecaja te odnosu prema politici i budućem članstvu u Evropskoj uniji, čije su države značajno smanjile ili u potpunosti obustavile poslovanje sa ovom gasnom kompanijom pod kontrolom Kremlja.

Ovo je jedna od dvije velike interkonekcije čiju izgradnju planiraju različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, pa pored ove čiju izgradnju finansiraju vlasti RS-a, kolokvijalno nazvane Istočna interkonekcija, veliku pažnju izaziva i projekt izgradnje Južne interkonekcije. Potreba za izgradnjom ovih gasovoda proističe iz činjenice da BiH trenutno ima samo jedan izvor gasa iz Rusije, što građane i kompanije ostavlja ovisne isključivo o gasu iz ove zemlje, dok ostale države u Evropi smanjuju svoju ovisnost zbog ruske invazije na Ukrajinu. Novi izvori mogli bi također smanjiti i cijene gasa.

Bruxelles je potvrdio da će do 2027. u potpunosti prekinuti uvoz ruskog gasa, a Danska je u septembru prošle godine predložila da se posebna pažnja posveti gasovodu Turski tok. Jedan od korisnika tog gasovoda je Bosna i Hercegovina, zemlja kandidat Evropske unije, do kraja ovisna o ruskom gasu i bez alternativnog izvora, potpuno nespremna za novu politiku Bruxellesa. Plan je da se ruski gas koji se dostavlja po ugovoru koji je u trajanju kraći od jedne godine zaustavi najdalje 17. juna 2026, sa izuzetkom država koje nemaju izlaz na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog gasa po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027. godine, dok bi Mađarska i Slovačka gas mogle uvoziti zaključno sa 1. januarom 2028. godine, a više možete pročitati OVDJE.