Građani BiH će dobiti bezvizni režim i to bez dodatnih uslova

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Nikola Špirić, obavijestio je, tokom razgovora u Bruxellesu, evropsku komesarku zaduženu za unutrašnja pitanja, Ceciliju Malmstrom, da je Vijeće ministara BiH imenovalo rukovodioce granične policije i Agencije za koordinaciju policijskih tijela i odredilo sjedišta Agencije za borbu protiv korupcije i Agencije za koordinaciju policijskih tijela.

Time su zvanično ispunjeni i posljednji uslovi neophodni za dobijanje bezviznog režima za građane BiH. Nikola Špirić nije želio da prejudicira datum dobijanja bezviznog režima, ali je istakao da će to svakako biti prije oktobarskih izbora u BiH. Naglasivši da zna da procedure odlučivanja u Bruxellesu nisu jednostavne, Špirić je ipak dodao da se nada da BiH raspolaže argumentima koji će ubrzati proceduru donošenja odluke o bezviznom režimu:

„Moja je molba bila da komesarka Malmstrom, svojim ličnim i autoritetom svoje funkcije, pokuša sve kako bismo dobili bitku sa vremenom i tako skratili vrijeme do prvog izvještaja Evropske komisije (EK). Ja sam ubijeđen da će u tom izvještaju biti argumenata sa kojima će ona moći da izađe pred 27 ministara zemalja članica i da kaže da je BiH ispunila sve uslove iz Mape puta i da građani BiH treba da budu na bezviznom režimu“, kazao je Špirić.

Predsjedavajući Vijeća ministra izjavio je da se nada da će prvi, preliminarni, izvještaj EK biti gotov prije Uskrsa (3./4.4.).

BIH nije zemlja iz koje će dolaziti azilanti

Poslije razgovora sa komesarkom za unutrašnja pitanja EU, BiH je poručeno da na njenom putu ka bezviznom režimu neće biti novih uslovljavanja, niti će se odluka o sudbini „bijelog Šengena“ za građane BiH vezivati za odluku o stavljanju i Albanije na bezvizni režim.

Kada se pak govori o problemu potencijalnih političkih azilanata, koji se pojavio poslije stavljanja Makedonije i Srbije na bezvizni režim Špirić smatra da EU neće imati sličan problem sa BiH, niti bi to trebalo da utiče na pozitivnu odluku o „bijelom Šengenu“ za građane BiH.


Foto: Fotoservis.info

„Ubijeđen sam da BiH nije zemlja iz koje će dolaziti politički azilanti, ali ostaje da radimo zajedno sa Evropom na tom pitanju,“ naglasio je Špirić i dodao: „Mi nismo zemlja koja se raduje lošim vijestima iz regiona, niti smo pozivali Bruxelles da druge zemlje sačekaju dok mi ispunimo uslove. Mislim da isti princip mora biti primijenjen i na BiH.“

Ističući da će se proširenjem granica Evropske unije proširiti do granice sa BiH, Nikola Špirić je pozvao EU da već sada počne zajednički rad na uslovima iz Šengena te da će se BiH truditi da bude siguran partner u tom poslu.

Političari moraju shvatiti da BiH mora sama da rješava izazove

Tokom razgovora koji su vođeni između komesara za proširenje EU, Stefana Fuelea i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Nikole Špirića, istaknuta je i potreba implementacije presude Suda za ljudska prava u slučaju „Finci i Sejdić“. Implementacija te presude bi, prema mišljenju Špirića, poslala jasnu poruku da postoji unutrašnji kredibilitet u zemlji u kojoj mora postojati jednakost za sve građane da biraju i budu birani.


Tokom posjete Bruxellesu, a komentarišući očekivanja od predstojećeg sarajevskog samita EU i zemalja Zapadnog Balkana, zakazanog za jun ove godine, Nikola Špirić je izjavio da je 15 godina poslije Dejtona Bosni i Hercegovini potrebno da se više okrene i vjeruje sebi. „BiH je umorna od bezuspješnih pokušaja i praznih rezolucija koje ne pomažu zemlji“, istakao je Špirić i dodao da se nada da će političke elite unutar zemlje shvatiti da BiH sama mora da rješava izazove koji stoje pred njom, koristeći pritom dobre usluge koje dolaze izvana.