Glasanje prema etničkom principu u BiH bilo bi protivno europskim principima

"Sigurno da bi takvo što bilo protivno europskim principima. Mislim da je to ustvari nedvojbeno da bi se na taj način doveli u pitanje temelji načina demokracije. Ja ustvari mogu reći da razumijem i one koji žele imati taj etnički princip. Ali, mislim, Europa, pustimo sada što se i sama našla u ovoj teškoj situaciji kako je sada napravljena, je u suštini sagrađena na mogućnosti saradnje multietničnih, multikulturnih, multijezičnih grupacija u cjelinu koja se onda manifestira i u participaciji kod vlasti. I to bez obzira na etničku ili jezičku ili drugu pripadnost. Mislim da su ta načela koja Europa jasno zapisuje u svojim aktima i u praksi relativno dobro funkcionišu. Tako da i za BiH, ako želi i u tom dijelu pokazati svoj demokratski, europski duh, mislim da mora prevazići samo etnički princip", poručio je Šoltes. 

Uvođenje građanskih, a ne etničkih principa

S poslanikom Europskog parlamenta razgovarali smo i o tome kako doživljava insistiranje da jedan narod drugom ne može birati predstavnike. 

"Poslije svih strahota koje su se događale na području bivše Jugoslavije, mislim da dokaz da se može dalje, da se može bolje, bi bio baš da se prevaziđe taj sistem. Jer, taj sistem će onda uvijek tako dijeliti narode. U stvari, pitanje je onda kako na dugi rok takva zajednica može preživjeti", smatra Šoltes.

Šoltes je govorio i rezoluciji koju je nedavno donio Europski parlament u smislu rasprava o principu federalizacije, koji je izazvao puno bure u javnosti u BiH. Europski poslanik govorio je o tome koliko bi generalno uvođenje etničkih jedinica unutar same BiH bio dobar sistem, odnosno da li bi to bio način pravog izbora. 

"To pitanje federalizma, federalizacije i etničkih principa su tri stvari koje su dizale najviše prašine i u Europskom parlamentu, pogotovo kod nekih kolega parlamentaraca. Moram reći da sam uložio sam amandmane sa kojima sam poricao te tri stvari, prije svega, u smislu Daytona koji naravno još uvijek važi i na drugoj strani one poznate odluke Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić - Finci, koja izričito zahtijeva uređenje u smislu, ne etničkih principa, nego građanskih principa. To isto je potvrđeno na samom parlamentarnom razgovoru i kod rezolucije same. To je potvrdila, ne samo Komisija nego i izvjestitelj za BiH, gdje je izričito bilo rečeno da se te stvari moraju poštovati. Naravno, ako bi došlo do promjene Ustava BiH i kada bi se dogovorili za neke druge oblike onda su otvorene sve mogućnosti. U ovom trenutku, bez nekakvog pravnog okvira, to će izazvati puno bure i opet udariti na ono najosjetljivije što može opet dignuti više prašine nego što bismo željeli", smatra Šoltes. 

Teško stanje u Makedoniji

Sa Šoltesom smo razgovarali i o stanju na Zapadnom Balkanu posebno u svjetlu aktuelnih političkih kriza u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, te aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu.

"Europska unija sa svim svojim organima i Komisijom i Parlamentom dosta je prisutna na Balkanu. Moram reći, dosta pažnje ako pogledate dnevni red, odnosno agendu Odbora za vanjsku politiku, puno puta Balkan je na dnevnom redu i na posljednjem suočavanju mišljenja sam izričito i upozorio da Balkan nikada nije bilo miran geografski distrikt Europe. Naravno, Europa je u prošlosti napravila grešku kada nije reagirala na vrijeme. Mislim da sada mora još više biti prisutna nego što je prisutna. Ocjenjujem da je to nužno, pogotovo zbog svih izbora koji se događaju u tim zemljama i situacija poslije izbora što je sada primjer u Makedoniji. Tamo dolazi do situacije koja nije prijatna i Makedonija je opet zapala u tešku političku krizu koja može izazvati ozbiljne probleme. Kolege iz Europskog parlamenta bile su ove nedjelje u Makedoniji i mislim da njihove poruke i njihovi izvještaji nisu baš ohrabrujući", upozorio je Šoltes. 

On je govorio i o konkretnim očekivanjima europskih institucija kada je u pitanju prevazilaženje aktuelnog stanja u Makedoniji. 

"EU treba da pozove rukovodioce u Brisel da na neutralnom terenu pokušaju naći mogućnost dogovora i da se onda to prenese na teren sam u državu gdje uz promatrače, uz neku garanciju međunarodnih promatrača da se pokušaju osigurati temeljni instituti demokracije. Jer, svaka politička kriza ima, naravno, druge, ali i ekonomske posljedice. Naravno, možda u tom trenutku one nisu prisutne, ali kada kriza prođe uvijek se zemlja vrati za nekoliko godina nazad i opet treba početi iz negativne bilance. To je veoma teško", naglasio je Igor Šoltes, zastupnik u Europskom parlamentu.