Europarlamentarka iz Nizozemske i član Bundestaga poručili Schmidtu: "Opozovite vašu odluku"
Nizozemska europarlamentarka Tineke Strik i član njemačkog Bundestaga Boris Mijatović uputili su otvoreno pismo visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu povodom njegove odluke o nametanju izmjena izbornog zakona BiH koji se odnosi na Federaciju BiH zatraživši od njega da povuče odluku te da dopusti da se kroz demokratski proces dođe do rješenja problema u vezi sa izbornim zakonom.
Zatražili su i da objasni špekulacije o koordinaciji sa službenim Zagrebom prilikom donošenja odluke.
Na početku su naveli svoju bezrezervnu podršku mandatu visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini u nadgledanju implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma (DPA) te izrazili žaljenje zbog nedostatka odgovornosti u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, što "prisustvo OHR-a čini još nužnim u upravljanju državom".
Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže
"Mandat OHR-a je vjerovatno najmoćnija i najdalekosežnija međunarodna nadzorna struktura u bilo kojoj zemlji na svijetu. Takozvana Bonska ovlaštenja mogu nadvladati demokratske institucije i odluke kada OHR vidi da je dejtonski sporazum ugrožen. Dakle, nosilac ovog mandata treba da vodi računa o velikom osjećaju odgovornosti, integritetu, proporcionalnosti i poštovanju nacionalnih institucija i građana", naveli su u pismu, te dodali:
Ugledni austrijski list piše: Schmidt našao način da udovolji nacionalnim strankama u BiH
“S obzirom na to, izražavamo naše najdublje nezadovoljstvo u vezi s vašim korištenjem bonskih ovlasti na samom kraju izbornog dana. Vaša odluka donosi opsežne promjene u sistemu izbornog zakona – u pokušaju da se deblokira politički proces. Činjenica da je izborni zakon izmijenjen na način da je uticalo na rezultate izbora nakon što su birači dali svoj glas, ne svjedoči o velikom poštovanju demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine. Bojimo se da ova odluka ima potencijalni rizik da dugoročno naruši autoritet OHR-a kao institucije”.
Podsjetili su na Aneks III Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji propisuje da će se izbori u Bosni i Hercegovini održati u skladu sa relevantnim dokumentima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).
“U Smjernicama OSCE-a za reviziju pravnog okvira za izbore stoji da ‘izborno zakonodavstvo jedne zemlje treba biti doneseno dovoljno prije izbora kako bi birači i svi učesnici bili obaviješteni o pravilima.’ Izborno zakonodavstvo doneseno u ‘posljednjem trenutku’ ima potencijal da naruši povjerenje u proces i umanji priliku političkim učesnicima i biračima da se na vrijeme upoznaju s pravilima izbornog procesa”, upozorili su Tineke i Mijatović.
Pozvali su Schmidta da elaborira način na koji je njegova upotreba Bonskih ovlaštenja u skladu sa gore navedenim relevantnim odredbama OSCE-a te zatražili i nezavisnu procjenu njegovih prijedloga koju bi sačinio OSCE.
Džaferović na sastanku sa Schmidtom kritikovao nametnute izmjene Ustava FBiH: Evo šta mu je rekao
“Osim samog tajminga, čvrsto vjerujemo da demokratske reforme ne treba nametati kao odluku, već da se trebaju realizovati kroz transparentan i inkluzivan proces, koji uključuje širok spektar aktera, uključujući mišljenja OSCE-a i Venecijanske komisije. Ključna uloga civilnog društva će takođe biti ključna u tom pogledu”, navedeno je u pismu visokom predstavniku.
Također su napomenuli da će zbog postojećih dejtonskih struktura biti vrlo teško doći do bilo kakve ozbiljne provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, “jer su za većinu potrebni mnogi akteri, uključujući i Hrvatsku Demokratsku Zajednicu (HDZ BiH).
“Plašimo se da će Vaši prijedlozi zakomplicirati ovaj proces, jer više neće biti ozbiljnih poticaja HDZ-u da pristane na druge promjene, jer je njihov najveći zahtjev udovoljen. Osim toga, molimo Vas da pojasnite navodnu koordinaciju sa Zagrebom u vezi s ovim odlukama. Praktično govoreći, predlažemo da opozovete izvršenje vaših Bonskih ovlasti i ponudite raspravu širom zemlje o promjenama u političkom sistemu. Eventualni paket bi trebao uključivati punu implementaciju relevantne sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava”, jasno su naveli Strik i Mijatović.
“Mi, parlamentarci, čvrsto vjerujemo da je političkim idejama potrebna komunikacija i debata kako bi stekle legitimitet i imale svoju vrijednost u budućnosti. Možemo naglasiti i podržati demokratske debate sa našim demokratskim prijateljima i civilnim partnerima u BiH. Vjerujemo u narod Bosne i Hercegovine da svoju zemlju učini demokratskom funkcionalnom državom”, zaključili su europarlamentarka i član Bundestaga, prenosi N1.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
