English: SAD će reagirati u slučajevima koji su antidejtonski

Sjedinjene Države će reagirati u svim slučajevima koje smatraju fundamentalno antidejtonskim, izjavio je danas u razgovoru s bh. novinskim agencijama američki ambasador u BiH Charles English, upitan za komentar najave premijera Republike Srpske Milorada Dodika da će organizirati referendum o odlukama visokog predstavnika Valentina Inzka.

English je kazao da ne može špekulirati o implementaciji rezultata eventualnog referenduma, ali je poručio da u Dejtonskom sporazumu nema odredbi kojim se odluke visokog predstavnika mogu osporavati na referendumu i zato referendum neće imati nikakav utjecaj na pravne zahtjeve za provođenje odluka visokog predstavnika.

Visoki predstavnik je vrhovni arbitar Dejtonskog sporazuma, njegovo ovlaštenje je da primjenjuje bonske ovlasti, a njegov status podržan je nizom odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u proteklih 14 godina, kojima su i uspostavljene odluke visokog predstavnika, naveo je američki ambasador.

English je najavio da odlazi u Washington na ozbiljne konsultacije i konferenciju s rukovodicima američke administracije, State Departmenta i nacionalne sigurnosti. Učestvovat će u radu jedne šire konferencije, za koju je siguran da će pokazati veliki interes za BiH i na kojoj će se razmotriti kako će se američka politika u BiH razvijati narednih godina.

Butmirski proces je bio pokušaj ubrzavanja reformi

Sjedinjene Države i njihovi saveznici u Evropskoj uniji posvetili su se pokušaju da BiH zauzme svoje mjesto u euroatlantskim integracijama i butmirski proces je bio pokušaj da se taj put ubrza.

English kaže da je to bio pokušaj da se bh. liderima sugerira set reformi koje bi mogle ubrzati kretanje BiH ka dvije ključne organizacije.

Ono što je u Butmiru bilo na stolu "bila je naša najbolja procjena šta bi mogao biti početak ustavne reforme kojom bi bili stvoreni uvjeti za ubrzanje euroatlantskog puta", kazao je.

English je istaknuo da butmirski paket nije bio ni jedini ni konačni odgovor, već da bi proces, kada bi jednom bio započet, dobio zamah koji bi doveo BiH na reformski put.

Pritom je dodao da bi bila pozdravljena eventualna drugačija rješenja koja ponude bh. lideri ako pritom ispunjavaju zahtjeve EU-a.

Međutim, rok za eventualne ustavne promjene u narednoj godini je kratak zbog predstojećih općih izbora, odnosno odredbe da 150 dana prije izbora moraju biti završene sve izmjene koje bi mogle utjecati na njih.

To znači da mnogi vide izbore kao kamen spoticanja za nastavak ustavne reforme, ali English smatra da bi oni mogli biti poticaj da se razgovori dovrše.

Državna imovina jedno od ključnih pitanja

Kao i u slučaju ustavnih reformi, zatvaranje OHR-a, na kojem se radi već 21 mjesec, nakon što je Vijeće za implementaciju mira usvojilo plan 5+2, zavisi od političkih lidera u BiH, koji moraju riješiti važna pitanja kao što je državna imovina.

Pred kraj ove godine BiH nije od NATO-a dobila status Akcionog plana za članstvo (MAP) iako su njeni oficiri i vojnici više puta učestvovali u mirovnim operacijama pod vodstvom NATO-a ili Sjedinjenih Država (Irak), a bilo je u 2010. godini planirano slanje 100 bh. vojnika u Afganistan, u operaciju kojom rukovodi NATO. Za razliku od BiH, Crna Gora nikad nije slala svoje vojnike u takve operacije, ali je dobila status MAP.

English kaže da SAD snažno podržava aktivno učešće BiH u operacijama podrške miru širom svijeta, a sposobnost za učešće u takvim operacijama važan je element koji pokazuje sposobnost za učešće u operacijama NATO-a.

"Ali Savez je mnogo više od kombiniranih vojnih operacija. To je politički savez zemalja koje slično razmišljaju, koje mogu sjesti za sto i odgovorno donijeti odluke koje se odnose na sve", rekao je američki ambasador.

Zato, po njegovim riječima, BiH treba pokazati da je spremna da sjedne za takav sto, da donosi pravovremene odluke u koordinaciji sa saveznicima, a ustavne promjene su između ostalog i bile pokušaj da se u BiH proces donošenja odluka učini mnogo bržim kako bi BiH bila vjerodostojan kandidat za članstvo u NATO-u.