Energetska neizvjesnost: Ko gubi, ko dobija, a ko plaća najveći ceh?

Dok sukobi na Bliskom istoku i u Ukrajini ne jenjavaju, tržište energenata reaguje burno i nepredvidivo.

Stručnjak za energetiku, Nihad Harbaš, analizirao je uzroke trenutnih oscilacija na svjetskom tržištu i upozorio je na dugoročne posljedice po džepove građana, piše TVSA.

Cijene nafte na svjetskom tržištu posljednjih dana podsjećaju na "rollercoaster". U samo jednom danu svjedočimo padu od 10%, nakon čega uslijedi brzi oporavak i rast. Iako se nafta koju danas trošimo ugovara i plaća mjesecima unaprijed putem tzv. futures ugovora, trenutna dešavanja diktiraju atmosferu straha koja se direktno prelijeva na benzinske pumpe.

Trending

Vukanović u programu RTRS-a najavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH

Prema riječima Nihada Harbaša, ključni faktor nestabilnosti je strah od onoga što donosi sutra.

Cijena sirove nafte skočila je sa 70 na preko 110 dolara, a predviđanja ukazuju na mogućnost rasta do 140 dolara po barelu, što bi predstavljalo historijski rekord. Sukobi na Bliskom istoku direktno ugrožavaju Hormuški moreuz i proizvodnju u zemljama Zaljeva (Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija, Katar), koje čine 30% svjetske proizvodnje nafte i gasa.

Prije oko 21h

Cijene goriva u FBiH sve više: Dizel značajno poskupio, benzin prati trend rasta

Problem nije samo u gorivu. Harbaš upozorava na "lančanu reakciju" – kada cijena transporta poraste, rastu cijene osnovnih namirnica, poput kikirikija ili cigareta, a te cijene se rijetko vraćaju na staro čak i kada nafta pojeftini.

Trenutna situacija na globalnoj mapi snaga donosi nove pobjednike i gubitnike. Dok zapadni blok trpi pritisak energetske krize, istok koristi priliku za jačanje.

"Iran nije 'mala maca' i sigurno će uzvratiti. Sukobi neće stati brzo, a to znači prelazak na nove, alternativne pravce snabdijevanja", ističe Harbaš.

U tom kontekstu, Kina se nameće kao najveći dobitnik. Kao najbrže rastuća ekonomija, Kina preuzima količine nafte i gasa koje su ranije išle ka Europi, posebno iz Rusije. Uz Iran, koji posjeduje četvrte najveće zalihe nafte na svijetu, te potencijal Venezuele kao zemlje sa najvećim zalihama, istočni blok stvara snažnu protivtežu zapadnim silama.

Prognoze za obične građane nisu optimistične. Uz već prisutan rast cijena na pumpama od 50 do 60%, očekuje se daljnja nestabilnost. S obzirom na to da sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku nemaju naznaka brzog okončanja, energetska neizvjesnost postat će naša nova svakodnevica.

Zaključak je jasan: dok se velike sile nadmeću za geopolitičku prevlast i kontrolu resursa, krajnji ceh plaćaju potrošači kroz veće račune i skuplje životne troškove.