Džaferović: Moramo poštovati ono što imamo

Cjelovita i demokratska BiH, država ravnopravnih naroda na cijeloj njenoj teritoriji je naš osnovni politički cilj,  izjavio je kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i potpredsjednik SDA Šefik Džaferović, koji je bio danas uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi „Izgradnja cjelovite i demokratske BiH, države ravnopravnih naroda i građana“.

Kazao je da politička stranka kojoj pripada i on osobno smatraju da bi to bila država multietničkih, ekonomskih regiona, najmanje pet takvih regiona.

"Ali o tome je potrebno postići saglasnost unutar BiH ," kazao je Džaferović, te dodao da, u ovom trenutku, na žalost, te saglasnosti nema.

Prema njegovim riječima, ovo je potpuno legalna i legitimna tema, koju dozvoljava i postojeći Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum. On smatra da nisu legalne i legitimne bilo kakve teme koje bi se odnosile na dodatne teritorijalne ili etničke podjele BiH, niti teme koje bi atakovale na suverenitet BiH i njenih institucija.

Ističe da „o tim temama nema niti može biti nikakve diskusije niti rasprave, jer su one i nelegalne i nelegitimne“.

Džaferović navodi, u okolnostima kada u BiH ne postoji politička saglasnost, „da napravimo bolji sistem kojim bismo što prije ostvarili ovaj ideal cjelovite i demokratske države ravnopravnih naroda i građana, ostaje nam da poštujemo ono što danas imamo kao okvir u kojem se krećemo“.

"Moramo dosljedno poštovati ono što imamo, prije svega to moramo dosljedno tumačiti. Postoje brojne mogućnosti i po postojećem Dejtonskom mirovnom sporazumu da se brže ide ka ovom cilju o kojem govorim, " kazao je Džaferović.

Mišljenja je da u okviru postojećeg sistema treba jačati institucije BiH.

"Treba da činimo sve kako bi povratak i to održivi povratak što je moguće više uspio, da jačamo ekonomiju koja treba biti praćena socijalnim mjerama, da obnavljamo narušeno povjerenje između bh. naroda i građana, da osiguravamo ravnopravnost svih na cijeloj teritoriji zemlje," naveo je. 

"To su po meni, uz brojne druge teme koje treba obuhvatiti, načini kako da što je moguće bolje reintegriramo BiH. Druga stvar je integracija tako reintegrirane BiH u Evropsku uniju i u NATO savez," kazao je Džaferović, napominjući da EU i NATO savez nemaju nikakve alternative.

Kao jako važno je naveo i to da mora postojati jedinstvo državotvornih političkih snaga, probosanskohercegovačkih političkih snaga, „oko minimuma vrijednosti koje moramo svi zajedno da štitimo kada je u pitanju BiH i ispod kojeg ni jedna od ovih snaga ne bi trebala da ide“.

Džaferović ističe da je jedna od tih stvari striktno poštivanje i odbrana dostignutog nivoa reformi u BiH.

Mišljenja je da ne bi trebala da postoji ni jedna državotvorna politička snaga koja bi, zbog bilo kojeg razloga bila spremna, a naročito zbog razloga borbe za vlast, da ide ispod nivao i da urušava dostignuti nivo reformi.

On navodi da smo, na žalost, u proteklom vremenu, u neposrednoj prošlosti svjedočili i takvim stvarima, a svjedočimo i danas.

"Drugačije ne mogu da objasnim pristanak državotvornih političkih snaga, jer bez njih to ne bi bilo moguće uraditi, donošenje sramnog zakona o izmjenama Zakona o prebivalištu, koji je nanio velike probleme povratnicima i koji direktno podriva Dejtonski mirovni sporazum. Zatim, Zakona o sukobu interesa koji je donesen 2013. godine, koji je praktično urušio taj vrlo važan sistem i mehanizam za borbu protiv korupcije, potom Zakona o javnim nabavkama kojim je praktično razbijen sistem javnih nabavki u BiH," naveo je Džaferović.           

Podsjetivši da je BiH multietnička država, kazao je da ona treba da se izgrađuje na građanskom principu uz puno uvažavanje njenih različitosti i multietničkog karakreta prema formulama koje mogu biti i bolje, ali najmanje onakvim kakve imamo danas propisane u Dejtonskom sporazumu.

Džaferović ističe da je etnička zastupljenost u institucijama jako važna.

"Ovih dana smo svjedočili jednom pristanku, jer bez njih to također ne bi bilo moguće donijeti, državotvornih snaga koje sjede u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, da na primjer ni na jednoj od tri čelne pozicije u državnim pravosudnim institucijama nema Bošnjaka. To je vrlo loša poruka. To niko u BiH nije trebao da dozvoli, a posebno se s tim nisu smjele saglasiti ove snage," poručuje Džaferović.       

Na kraju je kazao da je danas Bosni i Hercegovini potrebno znanje, upornost, dosljednost, vjerodostojnost i vjerodostojna politika.