DW: Neustavni dan kada RS slavi početak najvećeg etničkog čišćenja i krvoprolića u Europi od 1945.

RS slavi svoje osnivanje. Ali 9. januar slovi kao jedan od okidača rata 1992. i najvećeg masovnog protjerivanja, etničkog čišćenja i najgoreg krvoprolića u Europi od Drugog svjetskog rata.

Milorad Dodik zna kako probuditi emocije. "Ja tu odluku neću provoditi a oni nek' to zavežu za neku stvar", komentirao je, svjesno nacionalistički odluku Ustavnog suda BiH iz 2015. godine.

Ustavni sud, kojeg čine suci sve tri konstitutivna naroda u BiH, te tri strana suca, donio je tada odluku da se 9. januar 1992. godine - dan utemeljenja RS - proglasi neustavnim. Sud je naveo da to diskriminira Bošnjake i Hrvate koji također žive u RS-u.

Trending

Dragan Čović o Južnoj interkonekciji: "Kroz dijalog možemo postići kompromis o 'teškim temama'"

Zašto je 9. januar toliko provokativan

Ustavni sud je potom više puta potvrdio tu presudu. Ali ona do danas nije provedena - naprotiv. RS se 9. januara 2024. godine ponovo predstavlja kao država u državi BiH.

Datum je izrazito nabijen emocijama. Slovi kao okidač rata 1992-e i najvećeg masovnog protjerivanja i etničkog čišćenja te najgoreg krvoprolića u Europi od Drugog svjetskog rata. Obilježavanje ovog datuma uvreda je, prije svega, Bošnjacima - najvećim žrtvama rata. Ubistvo oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici od strane Vojske RS pred očima međunarodnih promatrača simbol je zločina u BiH. 

09.01.24. 17:05

Nepoštovanje institucija BiH: I Vučićev sin Danilo stigao u Banja Luku

Obljetnica kao politički signal

Kada RS 9. januara 2024. bude obilježavala 32. godišnjicu svog osnivanja, biće to više od prazničnog rituala. Za iskusnog političara i vještog provokatora Dodika i više od milion Srba u Bosni i Hercegovini je dan, koji se svake godine obilježava uz pompu i paradu, politički signal. Za Dodika zajednička država Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji samo na papiru. On zapravo teži pripajanju RS Srbiji, po formuli "Svi Srbi u jednoj državi".

Spor oko datuma ovog praznika naglašava previranja u Bosni i Hercegovini, posebno zato što Dodik iznova destabilizira cijelu državu BiH. Nedavno je u Senat RS-a (op red.: savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija RS) imenovao bivšeg šefa srbijanske obavještajne službe Aleksandra Vulina, koji je pod američkim sankcijama  a i pravi je proruski agitator.

Protivnici: Dodik i Schmidt

Svojim stalnim napadima u otvorenom je sukobu s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom. Bivši njemački ministar poljoprivrede (2014.-2018.) sada je osmi političar na ovoj funkciji, koja postoji od 1995. godine. Njegove su ovlasti opsežne, u rasponu od donošenja zakona do smjene izabranih dužnosnika, ukoliko krše Dejtonski sporazum.

Početkom decembra 2023. Schmidt je iskoristio mogućnost koju mu daju Bonske ovlasti: Dodik je završio na sudu, jer ga je bosanskohercegovačko Javno tužiteljstvo optužilo da ne priznaje odluke visokog predstavnika. Tome su prethodile izmjene Kaznenog zakona BiH, koje je Schmidt nametnuo u ljeto, uključujući i pooštravanje zatvorskih kazni za političare koji ne provode odluke visokog predstavnika. Oni sada mogu biti osuđeni na pet godina zatvora.

Ovo je bio i jest politički i pravno osjetljiv test za autoritet Schmidta i njegovog ureda, koji će odrediti može li visoki predstavnik za BiH procesuirati političare koji otvoreno odbacuju Daytonski sporazum. Mirovni sporazum iz 1995., kojim je okončan rat, stavio je dva poluautonomna dijela zemlje (entiteta), RS i Federaciju BiH, pod krov centralne vlade, čiji rad Dodik stalno sabotira. 

09.01.24. 16:55

Sin ratnog zločinca u Banjoj Luci: Darko Mladić stigao na obilježavanje neustavnog 9. januara

Predsjednik RS-a Dodik (64), koji je na toj dužnosti bio od 2010. do 2018. i ponovo je od 2022., također koristi svoj utjecaj protiv državnih institucija. RS je sada povukla svoja tri suca iz deveteročlanog Ustavnog suda BiH. 

Defile u Sarajevu

Dodik je prošle godine pokazao koliko je zapaljiv, kada je riječ o arhitekturi ove krhke države u cjelini. Dodik je 9. januar 2023. godine, 31. godišnjicu RS-a, proslavio u predgrađu Sarajeva, koje je dio teritorije RS. Samo u Sarajevu je poginulo više od 11.000 ljudi od posljedica srpskog granatiranja tokom rata 1992.-1995.

Defile policije iz RS-a nije imao samo za cilj inspirirati srpske sunarodnjake. Bila je to i jasna poruka EU i SAD-u, graditeljima Daytona. Neposredno prije mimohoda, Dodik je demonstrativno upravo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dodijelio najviše odličje RS-a, čime je naglasio ulogu Rusije za RS. Rusija je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda više puta svojim vetom zaštitila RS i time osigurala njeno postojanje, rekao je Dodik.

Onaj ko ima takve prijatelje, očito ne mora zaista strahovati. Christian Schmidt je prošle godine, nakon Dodikove parade u predgrađu Sarajeva, samouvjereno najavio da toga u budućnosti više neće biti. Toga se Dodik ove godine na neki način i pridržava. Umjesto parade tokom dana, sada organizira defile noću, piše DW.