DW: Misija Steinberga i Moratinosa u BiH osuđena na propast

Španski ministar vanjskih poslova Miguel Ángel Moratinos i zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg, razgovaraće danas u Sarajevu sa visokim predstavnikom i specijalnim predstavnikom Evropske unije Valentinom Inzkom, u okviru priprema za susret sa liderima bh. političkih partija.

Tekst Madridske deklaracije, o kojoj bi trebalo biti riječi, poznat je manjem broju političara, a bazira se, između ostalog, na provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava. Lideri bi potpisivanjem deklaracije potvrdili suverenitet i integritet BiH koji bi, navodno, trebalo da počiva na njezinim građanima i pravu entiteta da uživaju ustavni status.

Stavovi političara u Bosni i Hercegovini su poznati. Srpski političari nisu za radikalnu promjenu stanja, bošnjački bi, između ostalog, da ustavnim reformama eliminiraju entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, dok su hrvatski uglavnom za korjenite ustavne reforme koje bi podrazumijevale unutrašnji preustroj zemlje, što bi, kako vjeruju, riješilo pitanje hrvatske ravnopravnosti u BiH.

Špirić: "Ovi će razgovori biti gubljenje vremena"

Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić vjeruje da su predstojeći razgovori lidera osuđeni na propast. "Dio bošnjačke političke elite misli da treba sačekati kako bi neko drugi kroz razne rezolucije preoblikovao BiH, političari iz srpskog naroda žele osigurati prohodnost Dejtona, hrvatska politička elita se navija na obje strane i zato se bojnim da će ovo biti gubljenje vremena", kaže Špirić.

Deklaracija bi obavezala lidere da ustavne promjene provedu nakon izbora, što je prema Špirićevim riječima "smiješno rješenje". Ne sporeći dobre namjere diplomata Steinberga i Moratinosa, Špirić vjeruje da se međunarodna zajednica duboko involvirala u izborni proces u Bosni i Hercegovini.

"Sa stanovišta opozicije, ova im je deklaracija ponuđena kao malj u glavu. Smiješno je pet mjeseci prije izbora tako ozbiljne stvari stavljati na sto 'vladajućoj petorci' kako bi opozicija dobila izbore kritikom tog procesa. Bez obzira ko pobijedi, poslije izbora faktički imate blokadu. Oni koji će to rješenje u predizbornoj kampanji napadati, mogli bi doći u situaciju da to moraju realizirati", kaže Špirić.

Fundamentalna ljudska prava ne mogu biti stvar konsenzusa

U komentaru za Deutsche Welle, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Asim Mujkić pojašnjava zašto nije ubijeđen u uspjeh predstojećih razgovora: "Ne vidim potrebnu odlučnost međunarodnog faktora da stranama u BiH jasno stavi do znanja da oko fundamentalnih prava i sloboda koje se tiču presude 'Sejdić i Finci' ne može biti razgovora, jer to nije stvar konsenzusa već temeljna civilizacijska tekovina moderne demokratske zajednice."

Zato bi propast ovih razgovora, kaže profesor Mujkić, mogla ugroziti i oktobarske opće izbore. "Ne vidim načina da izbori budu legitimni ako se presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura ne ugradi u ustavne promjene", upozorava Mujkić.

Tekst tzv. Madridske deklaracije baziran je i na eurotlantskom putu BiH. Ispunjavanjem uslova iz Mape puta, ova je zemlja postigla određeni napredak, no još uvijek nema pomaka u ključnim reformama - rješavanju pitanja državne i vojne imovine i popisu stanovništva.

Diplomate James Steinberg i Miguel Ángel Moratinos borave dva dana u službenoj posjeti BiH (6. i 7.4.2010.).

dw-world.de/radiosarajevo.ba