DW: Kome pripada državna imovina
Radiosarajevo.ba
Tim OHR-a popisao je ukupno 1.000 jedinica - 979 u BiH i 21 u inostranstvu. Pod jedinicom se podrazumijeva imovina koja se vodi u jednom imovinskom listu. Visoki predstavnik Valentin Inzko kaže da je sada sve na političkim liderima „koji bi se trebali dogovoriti o raspodjeli imovine tako da svim nivoima vlasti bude osigurana imovina neophodna za provođenje ustavno-pravnih nadležnosti“.
„Popis imovine ipak nije u potpunosti završen jer su ratna djelovanja uništila znatan dio zemljišnih knjiga“, smatra konsultant za popis državne imovine Kemal Arnautović. „20 zemljišnih knjiga, od 109 iz prijeratnih općina, su uništene tako da u tim slučajevima nismo mogli prikupiti sve podatke“, kaže Arnautović.
Popisana imovina definirana je odlukom Vijeća ministara BiH iz 2004., pri čemu u popis nije uključena imovina ranije određena za privatizaciju. Popis je već dostavljen Vijeću ministara, a kopije će dobiti entitetske vlade i Distrikt Brčko.
Popis državne imovine ne odgovara stvarnom stanju?
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić smatra da je dobro što je popis završen iako bi, prema njegovom mišljenju, bilo bolje da su taj posao obavile domaće institucije.
„Vijeće ministara će obaviti svoj dio poslao. Ja sam i ranije pokušavao da u Vijeću ministara napravimo inventuru imovine neophodne za ustavno funkcioniranje institucija vlasti, ali nisam imao podršku bošnjačkih ministara“, kazao je Špirić.
Inzko predao Špiriću popis državne imovine
Na OHR-ov popis državne imovine reagirali su uglavnom političari iz Republike Srpske koji vjeruju da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Nezavisni poslanik u državnom Parlamentu Momčilo Novaković i Mirko Okolić iz Srpske demokratske stranke smatraju da BiH ima znatno više imovine u inostranstvu nego što je tim OHR-a popisao.
Suprotno stavovima političara iz Federacije BiH, Slavko Jovičić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata tvrdi da samo imovinu bitnu za funkcioniranje državnih institucija treba uknjižiti na državu, a sve ostalo na entitete.
Je li moguć dogovor vladajućih partija
Član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Damir Mašić ne vjeruje u mogućnost dogovora vladajućih partija. Dodaje da SDP ne prihvata principe iz prudskog, odnosno butmirskog procesa.
„Nije korektno da se državi ostavi samo ono što joj je potrebno za funkcioniranje. Entitetima i kantonima treba prepisati samo ono što im je neophodno za funkcioniranje, a u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi ojačati državu i općine“, pojašnjava Mašić.
Sudeći prema prvim reakcijama, političari su još daleko od sporazuma koji bi, prema riječima Valentina Inzka, svim nivoima vlasti trebao osigurati nesmetano funkcioniranje. Ukupni troškovi rada na OHR-ovom popisu državne imovine iznosili su oko 100.000 eura, a sredstva su osigurale Savezna Republika Njemačka, Sjedinjene države, Švedska i Italija.
„Popis imovine ipak nije u potpunosti završen jer su ratna djelovanja uništila znatan dio zemljišnih knjiga“, smatra konsultant za popis državne imovine Kemal Arnautović. „20 zemljišnih knjiga, od 109 iz prijeratnih općina, su uništene tako da u tim slučajevima nismo mogli prikupiti sve podatke“, kaže Arnautović.
Popisana imovina definirana je odlukom Vijeća ministara BiH iz 2004., pri čemu u popis nije uključena imovina ranije određena za privatizaciju. Popis je već dostavljen Vijeću ministara, a kopije će dobiti entitetske vlade i Distrikt Brčko.
Popis državne imovine ne odgovara stvarnom stanju?
Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić smatra da je dobro što je popis završen iako bi, prema njegovom mišljenju, bilo bolje da su taj posao obavile domaće institucije.
„Vijeće ministara će obaviti svoj dio poslao. Ja sam i ranije pokušavao da u Vijeću ministara napravimo inventuru imovine neophodne za ustavno funkcioniranje institucija vlasti, ali nisam imao podršku bošnjačkih ministara“, kazao je Špirić.
Inzko predao Špiriću popis državne imovine
Na OHR-ov popis državne imovine reagirali su uglavnom političari iz Republike Srpske koji vjeruju da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Nezavisni poslanik u državnom Parlamentu Momčilo Novaković i Mirko Okolić iz Srpske demokratske stranke smatraju da BiH ima znatno više imovine u inostranstvu nego što je tim OHR-a popisao.
Suprotno stavovima političara iz Federacije BiH, Slavko Jovičić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata tvrdi da samo imovinu bitnu za funkcioniranje državnih institucija treba uknjižiti na državu, a sve ostalo na entitete.
Je li moguć dogovor vladajućih partija
Član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Damir Mašić ne vjeruje u mogućnost dogovora vladajućih partija. Dodaje da SDP ne prihvata principe iz prudskog, odnosno butmirskog procesa.
„Nije korektno da se državi ostavi samo ono što joj je potrebno za funkcioniranje. Entitetima i kantonima treba prepisati samo ono što im je neophodno za funkcioniranje, a u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi ojačati državu i općine“, pojašnjava Mašić.
Sudeći prema prvim reakcijama, političari su još daleko od sporazuma koji bi, prema riječima Valentina Inzka, svim nivoima vlasti trebao osigurati nesmetano funkcioniranje. Ukupni troškovi rada na OHR-ovom popisu državne imovine iznosili su oko 100.000 eura, a sredstva su osigurale Savezna Republika Njemačka, Sjedinjene države, Švedska i Italija.
dw-world.de/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
