Dvadeset godina od zločina u Ahmićima i Trusini

Danas će u Ahmićima kod Viteza biti obilježeno 20 godina od ubistva 116 bošnjačkih civila, a u Trusini 20 godina od ubistva 22 Hrvata.  

Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin koji je počinio dio snaga HVO-a tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba 1993. u selu Ahmićima, u središnjoj Bosni. To je bio najveći pojedinačni pokolj tokom sukoba između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka. Istog dana, sat vremena kasnije, počeo je i pokolj nad Hrvatima u Trusini kod Konjica od Armije BiH.

Danas će u Ahmićima, najavila je agencija Fena, obilježavanju 20.godišnjice od ubistva bošnjačkih civila prisustvovati član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i misom zadušnicom danas će i u selu Trusina  biti obilježena 20. godišnjica od ubistva 22 Hrvata.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti, a jedan od zapovjednika ove akcije, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrili mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart. 

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović se 15. aprila 2010. u pratnji vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i tadašnjeg poglavara Islamske zajednice u BiH reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića poklonio bošnjačkim žrtvama hrvatskih zločina u Ahmićima, a zatim i hrvatskim žrtvama bošnjačkih zločina u Križančevu Selu. U Ahmićima je položio vijenac na kojem je pisalo 'Nevinim žrtvama, predsjednik Republike'. 

„Svi smo se ovdje ujedinili u želji da se oda počast žrtvama, da se sjetimo žrtava i kažemo nikad više...ovdje su narodi jako puno propatili i zaslužuju bolju budućnost“, rekao je tada Josipović. 

Nakon dvije i po godine suđenja, Tužilaštvo BiH okončalo je prošlog mjeseca dokazni postupak na suđenju šestorici bivših pripadnika Armije BiH (ABiH) koji su optuženi za ratni zločin počinjen u Trusini. Tužilaštvo BiH je za zločin u Trusini optužilo Mensura Memića, Dževada Salčina, Senada Hakalovića, Nedžada Hodžića, Nihada Bojadžića i Zulfikara Ališpagu.