Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH: Ništa nismo poklonili Crnoj Gori (FOTO)

Konačno je bilo vrijeme da Bosna i Hercegovina na vjerodostojan način predstavljena ide na važan skup kao što je ovaj 26, odnosno 27. augusta u Beču o Zapadnom Balkanu, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

"Ja tamo idem iz potpuno drugih razloga: 26. augusta ćemo u Beču potpisati sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pa smo na poziv predsjednika Austrije Heinza Fischera prihvatili da to bude baš u Beču, uoči po meni značajnog događaja - Konferencije o Zapadnom Balkanu. Osim službenih razgovora koje ćemo imati sa predstavnicima Austrije, naša je želja da to bude kontinuitet razgovora koji sam imao u Briselu prije nekih mjesec dana sa Federicom Mogherini, visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Johanesom Hanom. Tako da ćemo ta dva dana iskoristiti i za te susrete", naglasio je Čović.

Navodi da ovaj put na razgovore u Beč putuje "sa olakšicom". Nakon što je Vlada FBiH nedavno usvojila koordinacijski mehanizam, kako kaže, "mi smo ispunili sva obećanja koja smo dali".

Čović će u Beču predstaviti visokoj predstavnici Mogherini i komesaru Hahnu plan dinamike kretanja BiH na putu ka EU i otvoriti potpuno nova poglavlja o kojima treba razgovarati.

BiH može sama rješavati pitanja sa susjedima

BiH, naglašava on, treba zamah, koji će "nastojati da nakon Beča, odnosno tih razgovora, ponovno preselimo u BiH sredinom septembra". Čović će, kako je otkrio u razgovoru za Anadolu Agency, pozvati visoku predstavnicu Mogherini i komesara Hahna i njihove suradnike iz Beča, odnosno iz Bruxellesa, da budu "zajedno sa nama u BiH kako bi razgovarali o konkretnim projektima i kako bi vidjeli kako stabilizirati proračunski BiH u naredne dvije godine".

"Puno je stvari ispred nas: zadatak je primarni bilateralni između nas i Crne Gore i trilateralni sa Austrijom, da dobijemo ponovno zanimanje javnosti za ono što se dešava u BiH, jer je to po meni jedna nova velika poruka. Konačno je BiH sama u stanju rješavati svoje probleme sa susjedima, jer znamo kakvi su nam problemi i sa Hrvatskom i sa Srbijom još uvijek otvoreni kada su u pitanju granice, a s druge strane, uvjeren sam da ćemo moći informirati predstavnike Bruxellesa kao prijatelje s pozicije onih koji su u stanju ono što obećaju realizirati", naveo je Čović.

Naglasio je kako je uvjeren da će u septembru BiH moći razgovarati o novim projektima. Na neki način želi se, kaže Čović, "sinhronizirovati ono što mi radimo i očekujemo od prijatelja da ovoj nered kojeg imamo, instituicionalni i svaki drugi u BiH, pomanjkanja sredstava, pomanjkanja investicijskih aktivnosti, na neki način nadomjestimo upravo dinamikom razgovora".

"Nakon Beča i ovih razgovora u BiH, mi ćemo nastojati da bar jednom u mjesec dana ili dva imamo na najvišoj razini komunikaciju sa predstavnicima Bruxellesa", istakao je Čović. Međutim, dodao je kako "nijedan projekat o kojem se razgovara u BiH nema svoje mjesto i interes ako nije međudržavni, vezan prekograbnično, bez obzira na to je li u pitanju infrastruktura, prometna, energetska ili bilo koja druga oblast".

"Siguran sam da ćemo mi, a i o tome smo na Predsjedništvu BiH pričali, ja i kolege Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, razgovarati o onome što bi trebalo uraditi sa Srbijom bez obzira na to je li u pitanju namjenska proizvodnja, turizam, energetski sektor ili prometna infrastruktura, konkretno željeznica. Vidjeli ste ideje koje su već osvanule u javnosti. Na sličan način sam neki dan razgovarao sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem u Tivtu. Mislim da ćemo ovih dana i sa Hrvatskom na taj način razgovarati.

Ono što mene veseli je da imam osjećaj da se lagano stvara klima da Jadransko-jonski koridor ima jedno potpuno uporište da prolazi kroz BiH, tih stotinjak kilometara od Počitelja do granice sa Crnom Gorom. On je preznačajan. To je povezivanje BiH sa ostatkom svijeta, i Istoka i Zapada", navodi Čović.

Naglašava da EU polaže jako puno u Jadransko-jonski koridor i prometni i energetski. Stoga smatra da bi bilo "krajnje neodgovorno na neki način biti pasivan kada se o tome razgovara". I sam je, navodi, nedavno sa predstavnicima izvršne vlasti u Hrvatskoj o tome razgovarao.