Dr. Musa o širenju koronavirusa, testiranju, smrtnosti, zdravstvenom sistemu...

Rukovodioc Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Sanjin Musa u intervjuu za portal covid19.fmoh.gov.ba, na kojem federalne vlasti objavljuju informacije o pandemiji, govori o tome u kojoj fazi je trenutno širenje koronavirusa u FBiH, najnovijim predviđanjima za naredni period, strategiji testiranja u skladu s trenutnom fazom i narednim fazama COVID19 te o načinima na koji svi građani uz zdravstveni sistem mogu zajedno doprinijeti usporavanju širenja.

„Ovo je kriza bez presedana i odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti neminovno dovodi do drukčijeg načina organizacije života i predstavlja izazov za društvo u cjelost”, kaže dr. Musa.

U kojoj fazi je trenutno širenje COVID19 u FBiH?

"Pojačani nadzor nad infekcijom uzrokovnom novim koronavirusom se provodi od 4. sedmice 2020. godine, kada su predmet nadzora bili putnici iz Kine ili osobe sa stalnim ili privremenim boravkom u BiH, koji su dolazi ovog dijela svijeta. Zavodi za javno zdravstvo i epidemiološke službe širom Federacije BiH, u suradnji sa Graničnom policijom BiH i Federalnom upravom za inspekcijske poslove su pravovremeno reagirale i angažirale sve svoje kapacitete na sprječavanju COVID-19 bolesti. U 11. sedmici identificirani su prvi uvezeni slučajevi iz Italije i Njemačke, nakon naglog porasta broja slučajeva COVID-19 bolesti u Europi. U 12. sedmici otkrivaju se dva veća grupiranja, koja su dovela do širenja u novim manjim grupiranjima, druge i treće generacije kontakata. Evidentiraju se uvezeni slučevi iz iz Italije, Njemačke i Srbije, Švicarske , Turske, Austrije, SAD, Mađarske.

U 13. sedmici evidentira se treće veće grupiranje vezano za zdravstvenu ustanovu u Tuzlanskom kantonu. Zaključno sa 14. sedmicom, dakle s početkom aprila, lokalne transmisije nisu evidenirane samo u dva kantona Federacije BiH, a pojavljuju se slučajevi koji se ne mogu povezati sa postojećim lancima prijenosa, što ukazuje na uspostavljen prijenos u zajednici.

Kakva su najnovija predviđanja za naredni period?

U narednom periodu očekuje se daljnji porast slučajeva i prijenos infekcije u zajednici. Bolest se prenosi kapljičnim putem, kada zaražena osoba kašlje ili govori, ali i dodirivanjem objekata i površina na koje su pale kapljice. Drugi ljudi se zaraze kada nakon dodirivanje tih površina i objekata, nakon kojih dodirnu oči, nos ili usta. Do zaraze može doći i udisanjem kapljica, kada se nađe u blizini (unutar 1,5 m) zaražene osobe koja kašlje. Iako su evidentirani i prijenosi od osoba bez simptoma, taj rizik je vrlo nizak. Ipak, zaražena osoba može imati vrlo blage simptome, naročito u početnoj fazi bolesti. S obzirom da je riječ o novom virusu s kojim se ljudi nisu prije susretali i da nemaju stvoren imunitet, kao i da još nije razvijena vakcina, bolest se ubrzano širi. Znatno brže, u odnosu na, na primjer, gripu. Ključno epidemiološko pitanje kako brzo će se izolirati osobe sa blagim simptomima nakon pojave simptoma i trajanje bilo kojeg asimptomatskog radoblja zaraznosti prije pojave jasnih simptoma COVID-19 bolesti. To smo vidjeli i kod ranih uvezenih slučajeva, niko namjerno ne želi prenijeti infekciju na obitelj i prijatelje, ugroziti druge, nego su podcjenjeni i ne prepoznati vrlo blagi simptomi bolesti.

Koja je strategija testiranja u skladu s trenutnom fazom i narednim fazama COVID-19?

U prvoj fazi testirani su putnici i državljani BiH povratnici iz zahvaćenog područja sa respiratornim simptomima. Provođeno je praćenje kontakata i testiranje simptomatskih kontakata, ali i asimptomatskih tokom ili nakon karantina (veće grupe državljana BiH koji su se vraćali iz zahvaćenih područja). Kako se broj oboljelih bude povećavao, prioritetna testiranja će biti usmjerena na hospitalizirane pacijenta sa simptomima COVID-19, onima koji su rizične grupe za razvoj teških oblika bolesti i zdravstvene djelatnike. Cilj je osigurati optimalnu zaštitu za hospitalizirane pacijente, osigurati da su oni sa najvećim rizikom od komplikacija zbog infekcije budu brzo otkriveni, smanjiti rizik od bolničkih infekcija, održati funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Da li je na raspolaganju dovoljan broj testova?

Kapaciteti za testiranje pacijenata sumnjivih na COVID-19 infekciju je značajno povećan, o tome govori i broj testiranih osoba na web-stranici za praćenje COVID-19 u Federaciji Bosne i Heregovine: www.covid-19.ba.

Kad je riječ o hospitalizaciji, na koji način će se određivati koji pacijenti treba da idu u bolnicu a koji da ostanu kući u izolaciji?

Kao i kod drugih bolesti, hospitalizaciju određuju liječnici na osnovu težine kliničke slike. Treba ponovno napomenuti da 80 posto pacijenta ima blagi oblike bolesti i oporavljaju se bez potrebe za posebnim tretmanom. Najčešći simptomi su povišna temperatura, opća slabost i suhi kašalj. Neki pacijenti osjećaju bolove u mišićima, začepljenost nosa, grlobolju ili proljeve. Simptomi počinju postepeno. Procjenjuje se da kod svakog šestog oboljelog dolazi do razvoja teškog oblika bolesti i razvoja simptoma otežanog disanja, što predstavlja alarmantan znak. Podaci iz Kine pokazuju da je prosječno vrijeme od pojave prvih simptoma do simptoma otežanog disanja iznosilo sedam dana (od 4 do 9 dana). Starije osobe i osobe sa kroničnim oboljenjima, prije svega povišen krvni pritisak i srčani problem, dijabetes, češće razvijaju ozbilljne oblike bolest"i.

 S koliko je uspjeha zdravstveni sistem FBiH dočekao ‘prvi val’ COVID19?

Bez poduzetih javnozdravstvenih mjera, najprije aktivnosti na sprječavanja unosa infekcije koje se provode od kraja prvog mjeseca 2020., zatim kasnijih kontrolnih mjera koje uključuju socijalnu distancu, znatno ranije bi imali slučajeve COVID-19 bolesti i ubrzano širenja COVID-19 bolesti u Federaciji BiH. Savremeni svijet je nemoguće zamisliti bez kretanja stanovništva, a to je oduvijek i bio način šireg prijenosa uzročnika zaraznih bolesti.  Cijelo ovo razdoblje zdravstveni sistem je radio na planovima pripravnosti i odgovora, re-organizirao se i unaprjeđivao kapacitete za odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti, i primao prve oboljele osobe.

Koliko su sve provedene mjere i preporuke izdate građanima pomogle da taj udar bude znatno blaži i samim tim da prostora zdravstvenom sistemu da se za to pripremi?

Primjer Italije pokazao je kako neotkriveni slučajevi i ubrzan porast broja slučajeva prestavlja ozbiljnu prijetnju zdravstvenom sistemu zbog ograničenih kapaciteta odjela za intenzivnu skrb. Hitna primjena restriktivnih mjera za ograničenje širenja virusa, osigurava adekvatan odgovor zdravstvenog sistema i smanjenje smrtnosti. Provedene mjere sprječavaju prijenos bolesti, rastežu trajanje, pomjerajući i smanjujući vrhunac epidemije. Ovi rezultati pružaju zdravstvenom sistemu dodatno vrijeme za povećanje kapaciteta i liječenje pacijenata. A dugoročno i vrijeme za razvoj odgovarajućeg liječenja i vakcine.

U kakvom je odnosu broj smrtnih slučajeva kod nas u poređenju sa drugim zemljama regiona i Evrope?

Stopu smrtnosti će se moći sa većom sigurnošću odrediti na kraju epidemije. Kod nas, i u svijetu,  u dostupnim procjenama, nazivnici (denominatori) ostaju nepoznati zbog toga što asimptomatski slučajevi ili pacijenti s blagim simptomima nisu testirani i nisu identificirani. Sadašnje procjene bazirane su na kliničkim slučajevima COVID-19 bolesti. Jedinstvena situacija bila je procjena smrtnosti među putnicima na kruzeru Diamond Princess, gdje je iznosila 1%, što je znatno niže od SARS-a – 9,5%, ali i više od sezonske gripe 0,1%.

Šta građani u narednom periodu uz sve dosada provedene mjere trebaju dodatno uraditi kako bi se broj novozaraženih što prije počeo smanjivati?

Individualno ponašanje će biti od najveće važnosti u kontroli širenja COVID-19 bolesti. Osobne aktivnosti, prije nego vladine mjere, su najvažniju u ovom pitanju. Rana samoizolacija, izolacija cijele obitelji u slučaju oboljenja, kontakt sa nadležnom zdravstvenom ustanovom, i javljanje ukoliko simptomi postanu teški, te mjere socijalne distance su ključne, uz svakako pojačane higijenske mjere. 

Koje segmente borbe protiv koronavirusa u skorijem periodu je potrebno dodatno unaprijediti kroz zdravstvo i sve druge segmente društva?

Kao što navodi Svjetska zdravstvena organizacija, ovo je kriza bez presedana i odgovor na pandemiju COVID-19 bolesti neminovno dovodi do drukčijeg načina organizacije života i predstavlja izazov za društvo u cjelosti. U našoj zemlji, kada je o zdravstvu riječ, povećani su kapaciteti javnozdravstvenog nadzora i laboratorijski kapaciteti, i očigledna je važnost kontinuiranog unaprjeđenja ovog sustava. Potrebno je dodatno unaprijediti organizaciju pristupa zdravstvenom savjetovanju sa udaljenosti, putem kriznih telefona i emaila, kao i daljnje ubrzano povećanje kapaciteta specijaliziranih ustanova i tretmana za liječenje osoba sa teškim oblicima COVID-19 bolesti, prije svega jedinica i timova za intenzivno liječenje. Brojne društvene ustanove su odlično reagirale, na primjer škole i fakulteti sa organizacijom on-line nastave. A zahvaljući naprednoj tehnologiji i društvenim mrežama, provedeno društveno distanciranje ne mora značiti i društvenu izolaciju.