Dosad identificirano 6.186 žrtava genocida

Na osnovu DNK izvještaja Međunarodna komisija za nestale osobe - ICMP, procjenjuje da je oko 8.100 osoba nestalo tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine. ICMP je testiranjem DNK u identifikacijske svrhe utvrdila identitete 6.186 osoba nestalih tokom pada Srebrenice u julu 1995. godine.

ICMP je izvršio testiranje koje je rezultiralo podudaranjem DNK profila iz uzoraka krvi živih srodnika i DNK profila iz posmrtnih ostataka koji su ekshumirani iz masovnih grobnica širom zemlje.

ICMP je od 2001. godine, od kada koristi DNK analizu, do danas pomogao u identifikaciji ukupno 12.520 osoba iz Bosne i Hercegovine.

Kada je u pitanju BiH, u ICMP-ovoj bazi podataka nalaze se DNK profili 69.051 krvnih uzoraka koje su donirali srodnici nestalih osoba i 25.033 koštana uzorka ljudskih ostataka.

Broj identifikacije je mnogo niži od ovoga broja jer je potrebno prikupiti krvne uzorke više od jednog člana porodice, a često je potrebno i više koštanih uzoraka od posmrtnih ostataka žrtve, kako bi se došlo do pozitivnog podudaranja DNK.

Uprkos ICMP-evom naprednom forenzičkom sistemu te izgradnji forenzičkih objekata za identifikaciju žrtava pada Srebrenice u Lukavcu, i Podrinje identifikacijskom projektu u Tuzli, njihova identifikacija je i dalje teška, i kompleksna te, zahtijeva mnogo vremena.

Da bi se ovaj process ubrzao potrebno je više informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.

"Činjenica da je ICMP DNK identifikovao skoro 6.200 srebreničkih žrtva govori o izvanrednom uspjehu i pobija ono što su mnogi tvrdili u početku - da je to nemoguće postići", izjavila je Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a.

Navela je da će više od 530 tijela biti ukopano u Potočarima ove subote, uz već 3.127 ukopanih.

Mnoge porodice srebreničkih žrtava još uvijek čekaju informacije o nestalim srodnicima. Također, mnoge porodice, kojima su srodnici identifikovani, još uvijek čekaju otkrivanje novih sekundarnih grobnica u kojima se mogu nalaziti ostali dijelovi tijela kako bi konačno sahranili svoje voljene.

"Ono što nama očajnički treba je da osobe koje imaju informacije o masovnim grobnicama to podijele sa relevantnim institucijama", dodala je Kathryne Bomberger.

U većini slučajeva počinitelji su premiještali posmrtne ostatke iz primarnih masovnih grobnica i skrivali ih u sekundarne grobnice kako bi prikrili dokaze ratnog zločina. Za sobom su ostavljali trag rastavljenih skeltenih ostataka, te se na taj način jedna osoba mogla pronaći u više masovnih grobnica.

U jednom od slučajeva ICMP je pronašao posmrtne ostatke čovjeka koji je nestao tokom pada Srebrneice u četiri različite grobnice, od kojih su dvije grobnice udaljene 20 kilometara od druge dvije lokacije, saopćila je Međunarodna komisija za nestale osobe.

FENA/radiosarajevo.ba