Dodik obrazložio razloge za otkazivanje referenduma
Predsjednik RS-a Milorad Dodik obrazložio je danas poslanicima
Narodne skupštine RS-a razloge zbog kojih je zatražio stavljanje van
snage odluke o referendum u RS-u, te saopćio šta će to RS tražiti u
razgovorima o reformi pravosuđa u BiH koja bi trebalo da počne već
6.juna.
U obraćanju parlamentu, ponovio je i šta je
prethodilo stavljanju van snage odluke o raspisivanju referenduma, kao i
pratećih akata za njeno izvršenje, navodeći da se na to odlučio imajući
u vidu da je “zajednički sa Evropskom unijom ocijenjeno da referendum
za sada nije neophodan”, što je za njega ključna rečenica.
“Već
sljedeći ponedjeljak otpočinje rasprava o pravosuđu i jasno je da je to
uspjeh naše inicijative još više jer će razgovore uime Evropske unije
predvoditi komesar za proširenje Štefan File. Nemamo iluzije da će sve
biti završeno u ponedjeljak. Podsjetit ću vas da je rasprava o policiji
trajala nekoliko godina. U ovoj raspravi je OHR marginalizovan, što je
svakako dobro, jer je poznato da njihovo djelovanje šteti procesu”,
ustvrdio je Dodik.
Republika Srpska je, dodao je, strana u ovim razgovorima, i jasno je da su tu i drugi iz BiH.
“Naš
pristup je ustavan. Nepostojanje ustavnog osnova za pravosuđe na nivou
BiH je naš temeljni stav. Ustav BiH i Dejtonski sporazum jedino
entitetima daju nadležnost za pravosuđe. BiH ima samo Ustavni sud u
skladu sa Ustavom BiH”, ustvrdio je, između ostalog, entitetski
predsjednik.
Kritika nije poštedio ni Ustavni sud BiH, koji se,
po njemu, pretvorio u politički sud, proširio je svoju apelacionu ulogu i
pretvorio se u sud treće instance za redovne pravosudne procese, a
trebao bi da to koristi samo onda kad je evidentno kršenje ljudskih
prava.
“Zato treba na nivou BiH donijeti zakon o Ustavnom sudu
BiH i tako urediti ovu oblast. Ustavni sud BiH ne može da ocjenjuje akte
Ustavnog suda entiteta, jer ta praksa ruši politički sistem BiH. Sud i
Tužilaštvo BiH nemaju ustavnu osnovu i dejtonski kapacitet, nemaju naše
saglasnosti i oni su nametnuti. Nedostaje bazični ustavni uslov za
transfer nadležnosti a to je sporazum strana. RS tu saglasnost nikad
nije dala i ne postoji njena odluka o tome. Ne postoji ni odluka
Federacije BiH o tome. Ove odluke strana i njihov sporazum moraju
postojati, jer ako ih nema, nema ustavnog osnova a naravno tu onda
počinje nasilje. Naša volja se mora poštovati jer je legalna i
legitimna”, naveo je on.
Dodik kaže da Sud i tužilaštvo BiH mogu
dobiti saglasnost ako se izmjene i dopune zakoni koji ih regulišu, “u
smislu da se onemogući napad na nezavisnost pravosuđa RS, isključi
primjena retroaktivnosti, ukine dosadašnja apelaciona praksa i da se
procesuiranje obezbijedi za sve zločine bez selekcije”.
Vrhovni
sud RS mora da bude, dodaje, zadnja pravosudna instanca za konačne
odluke po zakonima RS, a Sud i Tužilaštvo BiH mogu imati nadležnosti da
presuđuju po zakonima za koje je nadležna BiH i nikako po zakonima
entiteta.
“Nećemo prihvatiti uvođenje instituta Vrhovnog suda
BiH, niti pak jedinstven pravosudni budžet na nivou BiH, kako to neki
predlažu”, naveo je Dodik.
Za njega nema potrebe ni za
pravosudnom akademijom BiH kako to, tvrdi, neki hoće, a dodaje i da Sud i
Tužilaštvo BiH ne mogu imati svoja odjeljenja u općinama i entitetima,
jer to nije Ustavom dozvoljeno.
“Mora se redefinisati Visoki
sudski tužilački savjet tako što će se razdvojiti sudski i tužilački
savjet i formirati isti za sve nivoe pravosuđa, tako da postoje
kantonalni, entitetski, Brčko Distrikt i nivo BiH. Treba ih urediti kao
nezavisna tijela za provođenje procedura, odabira i predlaganja.
Imenovanja sudija i tužilaca vratiti u zakonodavna tijela”, naveo je
Dodik.
U svom izlaganju ponovio je optužbe na račun OHR-a i
visokog predstavnika, za kojeg je rekao da je “neistinito i tendenciozno
predstavio zalaganje RS-a da se djelovanje Tužilaštva i Suda BiH
uskladi sa ustavnom pozicijom i ostvarivanjem pravde za sve, bez obzira
na nacionalnost počinilaca, prije svega u predmetima ratnih zločina”.
I
“intervencije” visokog predstavnika i navodna pravosudna reforma nisu,
naveo je, doprinijele ni međunacionalnom pomirenju, ni povjerenju, niti
posebnim rezultatima u procesuiranju ratnih zločina, već suprotno od
onoga što je proklamovano od visokog predstavnika i OHR-a.
U
nastavku sjednice raspravljat će, a zatim i glasati o stavljanju van
snage odluke o referendumu u RS-u, koju je inicirao Dodik.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.