Dodik: Presudom Naseru Oriću želi se zadržati lažni mit o stradanjima u Srebrenici

"Mi smo se bavili temom koja je usko vezana za odnose koje stvaraju Sud i Tužilaštvo BiH i podržali smo ranije zaključke NSRS, te zaključili zajedno da treba da se održi posebna sjednica NSRS s temom rad i djelovanje Suda i Tužilaštva BiH. Mi smo za to da pravosuđe kreirano Dejtonskim sporazumom budu isključivo u nadležnosti entiteta, a ne onako kako je to nametnuo visoki predstavnik i međunarodna zajednica", istaknuo je Dodik ovom prilikom.

Dodik je dodao i kako je stanje u pravosudnim institucijama BiH neizdrživo, te da "ne doprinosi pomirenju naroda.

"Ovakav rad pravosudnih institucija može generisati nesagledive posljedice za cijelu zajednicu BiH u budućnosti i isključivo su osuđivali Srbe za zločine, pa je tako 41 Srbin optužen ili osuđen, a nijedan Bošnjak i Hrvat nisu. Nikada nisu procesuirani brojni zločini, kao što su Dobrovoljačka, Bratunac i mnogi drugi, čime se Srbi diskriminiraju. Posebno je to pokazala ova presuda Naseru Oriću, kojom je izbjegnuto presuđivanje za zločine na području Srebrenice, gdje su Srbi stradali, ali gdje se  pokušava zadržati mit o stradanju samo jednog naroda, iako su tamo postojali brojni zločinci i logori", kazao je Dodik.

Dodao je i kako se stanjem u Tužilaštvu i Sudu BiH pokušava izmijeniti karakter rata, koji je okaraterisan kao tragičan sukob u regionu, te se na taj način RS želi predstaviti kao agresor i zločinac.

"Još jednom pozivamo Srbe u institucijama BiH da napuste svoje pozicije sve dok ne bude donesen novi zakon o Tužilaštvu i Sudu BiH, koji je sada diskriminirajući za sve nas. Do tada se treba obustaviti svako odlučivanje u institucijama BiH. Pozivamo i opoziciju da nas podrži u odluci da održimo referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, kako bismo zajedno zaštitili nacionalne i vitalne interese Republike Srpske", zaključio je Dodik, konstatirajući kako su bili izneseni i neki radikalniji prijedlozi.

Pored predsjednika RS-a, poslije sastanka javnosti su se obratili i drugi učesnici sastanka, među kojima su bili predstavnici udruženja logoraša, žrtava rata, te udruženja poginulih boraca.