Dodik: Neću podržati tužbu protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da neće podržati eventualnu tužbu protiv Republike Hrvatske zbog izgradnje Pelješkog mosta.

"Neću voditi zajedljivu politiku prema Zagrebu iako bih imao mnogo razloga da Hrvatskoj uzvratim na to što miniraju izgradnju mosta na Savi kod Gradiške. Pelješki most suvereno je pravo hrvatske države i Komšić iznosi svoj privatni stav i nastavlja zavadu s Hrvatskom. Ako dođe na dnevni red da se tuži Hrvatska, naravno da ću biti protiv", izjavio je Dodik u intervjuu za „Večernji list“.

Utvrdio je kako su njega u Predsjedništvo BiH izabrali Srbi i da će najprije predstavljati njih.

- Ali isto tako neću dopustiti da bilo koji narod, uključujući hrvatski, bude majoriziran i da se donesu bilo kakve štetne odluke za njegov politički status. Moja je politika poštivanje Daytona i Ustava. Zato i mislim da je rješenje, ako ne možemo napraviti novi dogovor, da se vratimo temeljima iz Daytona. To bi povratilo i poziciju hrvatskog naroda koju je izgubio 2001. kada je uništen hrvatski koncept. To podrazumijeva povratak načina odlučivanja u kojemu se ne može bez relevantnih glasova Hrvata donositi odluke na bilo kojoj razini - poručio je Dodik.

On smatra da je osnovna pogreška hrvatske nacionalne politike i Dragana Čovića bila to što nisu postavili jasne uvjete.

"Bio sam svjedok brojnih ucjena o pitanju Sejdić-Finci i mnogo čemu drugom, ali i njegove želje da bude konstruktivan te da obrani temeljni nacionalni interes. Čak je sebe doveo u poziciju da ga se tretira kao 'lošeg momka', kao što sam i ja. Pri tome su ga pokušali i disciplinirati slanjem u zatvor. A jedini je problem u tome što mi zagovaramo zakon, Ustav, Dayton i jednakopravnost. Hrvati zapravo cijelo vrijeme pozivaju na dogovor, čak i onda kada se pokušavala urušiti njihova pozicija. Mislim da je upravo sada trenutak da se ta načela ožive. BiH će biti ili neće zemlja tri konstitutivna naroda. Mi smo opredijeljeni za mir, ali dominacije sigurno neće biti", kazao je novoizabrani član Predsjedništva BiH iz RS-a.

Na pitanje otvara li se s Komšićevim izborom u Predsjedništvo hrvatsko pitanja u BiH Dodik je kazao kako se to pitanje prvo mora redefinirati i postaviti prioriteti od kojih se neće odustajati. Kazao je da ima dojam da se međunarodna zajednica prvi put zabrinula nakon „slučaja Komšić.“

"Mislim da se boje homogeniziranja hrvatskog biračkog tijela. Nažalost, Čović je nadglasan, ali to, međutim, ne znači da je izgubljena hrvatska politička pozicija. Dapače. Ako se pokušalo dodatno nešto rigidno nametati, mislim da ćemo imati eskalaciju. U slučaju da međunarodna zajednica ipak uspije umiriti Hrvate, za nekoliko godina hrvatsko pitanje bit će puno teže pokrenuti", kazao je Dodik.

Po njegovim riječima, mora se odustati od koncepta unitarne države i ojačati konstitutivnost naroda u procesu donošenja odluka.

"To su tri povijesno važna stupa – Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Mora se jasno znati tko je čiji predstavnik i u to se ne smije zadirati. Tek se tada mogu graditi zajedničke stvari", utvrdio je Dodik, istaknuvši i kako referendum o istupanju RS-a iz BiH „nije na dnevnom redu“ te da se on jasno zalaže za provedbu Ustava BiH i Daytonskog sporazuma.

Odbacio je tvrdnje da je ruski čovjek na Balkanu kazavši da je on „čovjek Republike Srpske i srpskog naroda“. Istodobno je američku veleposlanicu Maureen Cormack optužio da se na najgrublji način upliće u unutarnje odnose u BiH te da je ona, kako je kazao, najveći gubitnik proteklih izbora u BiH.

Kada je u pitanju formiranja vlasti, Dodik kaže da se poslije izbora čuo s Draganom Čovićem i da na osnovu ranijeg dogovora „ide s HDZ-om“ u vlast, ali je dodao kako se s Čovićem ne slaže oko svih pitanja, istaknuvši kao primjer pitanje pridruživanja BiH NATO savezu.