Digitalni politički inžinjering: Kako su "botovi" preuzeli upravljanje javnim mnijenjem?

Predizborna kampanja zvanično nije ni počela, ali je uveliko u pogonu, kao i u svakoj izbornoj godini. U ovom ciklusu je, možda, nikad izraženije lobiranje putem interneta i društvenih mreža. Popularno i žargonski rečeno, na sceni su botovi.

BHRT je proveo istraživanje koliko digitalni politički inžinjering ima stvarno uporište u biračkom tijelu.

Dok vlast brani svoje teze, a opozicija promjene, ništa od ovoga se odavno već ne dešava samo u fizičkoj interakciji među građanima. Odavno se borba preselila među komentare na društvenim mrežama i naručene opaske ispod objava. Cilj je jedan, stvoriti utisak da je neki političar ili najbolja ili najgora osoba koja je ikad postojala.

Trending

U BiH i danas sunčano: Poznato kakvo nas vrijeme očekuje za vikend

"Niko nije imun danas ni na to, uslovno rečeno, proskribovanje na društvenim mrežama, preuveličavanje, pretjerano hvaljenje... To bi u idealnim teorijskim uslovima imalo uticaja na neopredijeljene apstinente, ali, opet, ne možemo ni sve apstinente svrstati u isti koš", smatra komunikolog Mladen Bubonjić.

Bilo da su to komentari poput "izdajnik" ili "borac za narod", suština je ista, stvoriti privid u društvenoj masi da nekoga građani zaista podržavaju ili bojkotuju, objašnjavaju stručnjaci. U suštini, ništa novo, samo nastavak inžinjeringa, kojem su svi već neko vrijeme izloženi.

Prije 1 dan

Politička platforma M1 Prava za mlade: Obrazovanje mora biti temelj kvalitetnih politika

"Imate mnogo ljudi koji danas nisu digitalno socijalizovani i ne znaju čitati vijesti. Nije ono sve što se vidi na mrežama i medijima znak jednakosti između istine i laži, jer kad vidimo objave političara, nezavisno iz kog tabora, zapitamo se da li živimo u odvojenim svjetovima? Ovamo kažu bijelo, ovamo crno, istina je uvijek na sredini", ističe sociolog Vladimir Vasić.

Uzevši u obzir da i vlast i opozicija imaju tradicionalnu biračku bazu koja, uslovno rečeno, mora glasati, postavlja se pitanje koliko borba u digitalnom svijetu onda ima uporište među biračima. 

Ono što se nije promijenilo ni u ovoj nezvaničnoj predizbornoj kampanji svakako je nacionalna retorika, od kojih je jedna i treći entitet ili otcjepljenje RS, zaključak je ljudi koji prate političku scenu.

"Bilo bi mi neobično pogotovo pred izbore da se ponovo ne pojavi ta priča, pa se ništa ne desi. Iskreno se nadam da će to ostati samo u domenu tih priča. Žao mi je što se narodom i glasačima manipuliše na taj način", kaže novinarka BIRN-a Lamija Grebo.

Sociolozi upozoravaju da je svrha kampanje koju vode botovi da zaguši javni prostor teorijama zavjere, bijesom ili uvredama. Tada se građani zamaraju, i na kraju odustaju od bilo kakvog racionalnog praćenja politike. A upravo takva kampanja postaje korisnija, jer dodatno pasivnijim čini neodlučne birače.