Deutsche Welle: Srbija se sve više naoružava, planiraju li napasti BiH?

Srbija je posljednjih godina unaprijedila svoju vojsku i sada je vojno najjača država na zapadnom Balkanu. Susjedne države su zabrinute zbog ekspanzionističkih težnji Beograda.

Planira li Srbija destabilizirati ili čak vojno napasti susjedne države, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu? Kosovska predsjednica Vjosa Osmani i njen kolega iz BiH Denis Bećirović nedavno su upozorili na takav mogući scenarij. Osmani je u TV-intervjuu u rujnu izjavila da postoji nada da će se Zapadni Balkan pridružiti Europskoj uniji i NATO-u, 'ali preduvjet za to je da se Srbija tretira kao ono što jest: satelitska država Rusije, koja je produbila vojnu, ekonomsku i političku suradnju s Moskvom'.

Bećirovićevo upozorenje o teritorijalnim aspiracijama Srbije, koje je iznio pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku, bilo je još izravnije: "S govornice Opće skupštine Ujedinjenih naroda upozoravam svjetsku javnost da vodstvo Republike Srbije još jednom prijeti suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine."

Trending

Policajac elektrošokerom ubio staricu (95), sada je na sudu: 'Morao sam to uraditi da se spasim'

Beograd se naoružava

Naime, Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage modernim sistemima naoružanja: kupljeni su francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić hvalio kao 'leteće tenkove'. Osim toga, tu su i kineski protivvazdušni sistemi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila hiljade dronova od Irana, koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.

Magazin The Economist je 2021. pisao da susjedi strahuju od toga što Beograd sada radi u 'šopingu oružja'. Ugledni švedski institut za istraživanje mira SIPRI objavio je 2022. da je budžet Beograda za odbranu od 1,3 milijarde eura deset puta veći od kosovskog.

Vojnu nadmoć Srbije ilustrira njen inventar borbenih tenkova: s oko 250 tenkova, Beograd ima više tih vozila nego sve druge bivše jugoslavenske republike zajedno (za usporedbu, njemački Bundeswehr ima 295). Hrvatska ima 75, Bosna i Hercegovina 45, a slijedi Sjeverna Makedonija s 31. Ni Crna Gora ni Kosovo nemaju tenkove.

To je vjerovatno jedan od razloga zašto je Kosovo prošle godine svoje male oružane snage opremilo turskim bespilotnim letjelicama Bayraktar, a ove godine i sa 250 američkih protuoklopnih projektila Javelin. Bez ta dva oružana sustava, koja ukrajinska vojska uspješno koristi u borbi protiv Rusije, neovisna Ukrajina više ne bi postojala u svom sadašnjem obliku.

Projekt "Srpski svijet"

Pitanje koje se postavlja je zašto Beograd godinama gomila ogroman arsenal oružja, iako nije bilo prijetnji od susjeda. Planira li predsjednik Vučić napasti susjedne zemlje, kako je upozorila kosovska predsjednica?

15.01.24. 11:30

Od 2014. godine Srbija kupila oružja za tri milijarde dolara, BiH za skromnih 15 miliona

Na temelju izjava, prijetnji i postupaka srpskog vodstva u Beogradu, može se naslutiti odgovor. Propagiranje projekta 'Srpski svijet', donekle umanjene verzije 'Velike Srbije' bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, ima odjeka kod Srba u susjednim zemljama, Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Milošević je preminuo u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine. Da bi ostvario svoj povijesni nacionalistički cilj za Srbiju – ujedinjenje svih područja bivše Jugoslavije naseljenih Srbima – devedesetih godina pokrenuo je četiri rata u kojima je poginulo više od 130.000 ljudi. Nekoliko visokih dužnosnika srpske vlade već je služilo pod Miloševićem, uključujući predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Ivicu Dačića. Obojica su vodili Miloševićev propagandni aparat, napominje Deutsche Welle.

Sveopći srpski sabor

Početkom lipnja 2024. godine, Vučić je u Beogradu predvodio 'Sveopći srpski sabor' s predstavnicima Srba iz svih krajeva bivše Jugoslavije – strateški sastanak koji je suštinski formulirao plan za provođenje 'Srpskog svijeta' u 'Sveopćoj srpskoj deklaraciji'. Kosovo se spominje kao dio Srbije, a RS kao nacionalni interes Srbije.

Glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova osudio je to neuobičajeno oštro. Njemačka vlada smatra da je Sveopća srpska deklaracija "vrlo zabrinjavajuća i štetna za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Srbiju i sve zemlje Zapadnog Balkana".

Prije 2 dana

Milorad Dodik najavio plan B: 'Mladići iz RS služit će vojsku u Srbiji'

Bećirović je beogradski skup komentirao u svom obraćanju Ujedinjenim narodima: "Destruktivna deklaracija tzv. Sveopćeg srpskog sabora, usvojena 8. juna ove godine u Beogradu, [...] nije samo deklarativni akt, već opasan državni dokument."

Rat na Balkanu?

Nijedna od susjednih zemalja, za koje se čini da su na meti teritorijalnih pretenzija Beograda, nema oružane snage koje bi bile 'spremne za rat'. Bez zaštite dviju zapadnih mirovnih misija – NATO-a na Kosovu (KFOR) i Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR/Althea) – ove zemlje bile bi laka meta za agresivni ekspanzionizam Beograda.

Posljednjih godina, nekoliko demonstracija srbijanskih trupa na granici s Kosovom i napadi srbijanskih paravojnih jedinica na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvi srpski paravojni napadi bili su početak rata u Hrvatskoj 1991. i u Bosni i Hercegovini godinu dana kasnije.

Ti posljednji vojni incidenti mogli su biti test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao. U augustu 2024. Washington je ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je posjetio Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.

Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje nezavisnosti RS i naoružao hiljade pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da RS pokuša secesiju. Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerovatno da bi Beograd mogao poslati svoje tenkove u Bosnu i Hercegovinu kako bi ih spasio.

Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za ministra vanjskih poslova je bivši američki ambasador u Njemačkoj Richard Grenell. A on, zajedno s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.