Detektor.ba: Kako je Milorad Dodik ugasio svjetla pravosuđa?

Petak je, 21 sati naveče, i Državni sud šalje saopštenje u svoje i ime Tužilaštva BiH da obavijesti javnost kako je Dodik "dobrovoljno" pristupio na ispitivanje za napad na ustavni poredak na koji ga nijedna policija u ovoj zemlji nije mogla privesti i kako je ukinuto rješenje u pritvoru jer "ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen".

Dodikova dobrovoljnost dolazi tri i po mjeseca nakon što mu je pritvor prvobitno određen zbog poteza koje je povukao nakon što je osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Dodik je od određivanja pritvora do njegovog ukidanja ponovo usvojio zakone kojima se u RS zabranjuje rad državnom pravosuđu i policiji, prijetio državnim sudijama i tužiocima, počeo uspostavljanje vlastitog krovnog pravosudnog tijela i izborne komisije, iskoristio entitetsku policiju da spriječi državne inspektore da ga privedu, nelegalno prelazio granicu i izazvao najveću poslijeratnu krizu u državi svojim otvorenim secesionističkim ponašanjem i odlukama.

Postoje četiri razloga zbog kojih se osobi može odrediti pritvor – opasnost od bjekstva, opasnost od skrivanja dokaza, opasnost od počinjenja krivičnog djela i potencijalno narušavanje javnog reda i mira.

Trending

U strahu od poštenih izbora Amidžić 'brani' suverenitet BiH: 'Schmidt želi poniziti ovu zemlju'

Svaki od ova četiri posebna razloga u Dodikovom slučaju i dalje postoje. Dodik je pokazao da se neće povinovati odlukama Suda BiH, idući toliko daleko da zakonima kriminalizira saradnju s njima, najavio je donošenje još drastičnijih odluka u budućnosti, a njegove izjave i statusi na društvenim mrežama gotovo svake sedmice izazivaju novu zabrinutost među građanima i smanjuju povjerenje u vladavinu prava čime direktno dovodi do opasnosti od narušavanja javnog reda i mira.

Bitno je naglasiti da su u ovom slučaju ogromne propuste napravili i Tužilaštvo i Sud BiH, ali je važno razlikovati ko je odgovoran za koji propust.

05.07.25. 15:59

Oglasio se Sud BiH: Pogledajte šta se dešavalo na ročištu Miloradu Dodiku

Tužilastvo BiH je predmet dodijelilo u rad tužiteljici koja je kćerka čovjeka koji je bio visokorangirani službenik SNSD-a i lični saradnik Milorada Dodika. Što odmah dovodi u sumnju rad na predmetu. Nakon toga je propustilo da traži pritvor i prepusti Sudu da donese odluku.

Sud BiH je prekršio svako načelo o javnosti i transparentnosti i održao ročište bez najave i iza zatvorenih vrata. BIRN Bosne i Hercegovine pravosuđe i predmete ratnih zločina, terorizma i korupcije prati duže od 20 godina i svako ročiste za određivanje pritvora ili mjera zabrane je bilo javno. Javnost ima svako pravo da prisustvuje tim ročistima – a onemogućena je. Transparentnost postupka i javnost je nešto o čemu se mnogo priča, a još više otvoreno laže u pravosuđu.

Korisno je porediti način na koji je obavljeno ovo ročište sa nedavno usvojenom komunikacijskom strategijom krovnog pravosudnog tijela, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koja u samom uvodu navodi da Vijeće ima obavezu i odgovornost izgradnje nezavisnog, nepristranog, profesionalnog i transparentnog pravosuđa, učvršćujući tako vladavinu prava i povjerenje javnosti u rad pravosuđa.

"Upravo je transparentnost pravosuđa neophodan uslov izgradnje povjerenja javnosti u njegov rad. Javnost, stoga, mora biti u mogućnosti da pristupi tačnim, provjerenim, ažurnim i razumljivim informacijama o radu i funkcionisanju pravosuđa, koje trebaju biti legislativno i institucionalno zagarantovane", navodi se u strategiji.

Postoje u praksi i predmeti od posebnog javnog interesa i obaveze komuniciranja o politički aktivnim osobama, kao i predmetima napada na ustavni poredak. Pravosuđe je u ovom slučaju zažmirilo i stavilo poveze na oba oka a onda se "proslavilo" slanjem zajedničkog saopštenja dvije nespojive strane u postupku – Tužilaštva, koje je stranka kao i optuženi – i Suda koji odlučuje.

Na ovom mjestu bi se mogle citirati odluke Europskog suda za ljudska prava o obavezama informiranosti, ili citati o pravosuđu. Prvi na um dolaze snažne riječi glavnog britasnkog pravnika Lorda Hewsrta da se "pravda ne treba samo ispuniti, ona mora biti vidljiva da bi bila ispunjena".

Bezbroj je situacija u kojima su BIRN BiH i brojne nevladine i stručne organizacije stale u odbranu pravosuđa nakon političkih napada. Držali smo da je pravosuđe jedini preostali branik BiH od potpune političke kontrole i zarobljenosti aktera sa autokratskim namjerama. Na takav rad su državni Sud i Tužilaštvo u petak stavili tačku kada su odlučili praviti kompromise sa političarom koji guši svaku slobodnu misao i korumpira svaki segment našeg života.