Desetine hiljada ljudi iz BiH na mevludu u Blagaju: 'Tradicija jedinstva, dobrote i dostojanstva'

U prisustvu nekoliko desetina hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine u subotu je na vrelu Bune ispred Blagajske tekije proučen tradicionalni mevlud i zikr. Mevlud na turskom i bosanskom jeziku proučili su imami, derviši i šejhovi predvođeni šejhom Ilhanom Hadžimjelićem.

Ova višestoljetna tradicija okupljanja vjernika na izvorima rijeka, visovima planina i posebnim prirodnim krajolicima u svojoj konceptualnoj formi podrazumijeva i određenu vrstu svenarodnog saborovanja u kojoj se u međusobnom susretanju razmjenjuju, prije svega, životna, a potom i vjerska i tradicijska iskustva.

Tim povodom, u izrazima dobrodošlice i srdačne zahvalnosti da svojim vjerskim određenjima ovu tradiciju čine ponositom i dostojanstvenom mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović je ocijenio kako se radi o tradiciji čistote, ljepote i duhovnosti.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

"Ovaj skup je izraz naše gorljive vjere, u kojem jačamo uvjerenje da smo na pravome putu na kojem znamo kako ćemo se ponašati i kuda nam je hoditi", kazao je muftija.

Tumačeći kur'anske ajete i nauk islama muftija se osvrnuo na sve prisutnije pojavne tendencije populizma koje nagrizaju moralno etičke principe i razaraju humanističke civilizacijske tokove.

26.09.23. 22:42

Muslimani širom svijeta obilježavaju dan rođenja poslanika Muhammeda a.s.

"U današnjem nemirnom svijetu koji je izgubio orijentaciju, koji je izgubio putokaze stradavaju nevini, nemoćni, poput naše braće u Palestini, ukrajinskog naroda koji strada nevin od strane agresora, važno je pronaći načina za smiraj srca u pobožnosti i  ibadetima, a jedna od tih prilika su ovakva naša okupljanja na našim dovištima", rekao je, dodavši da se ljubav prema Gospodaru svjetova ne može potrošiti.

Skup u Blagaju na vrelu Bune svojim sadržajem, dodao je, je snažan poticaj za istrajavanje u vjeri, dobročinstvu i ljudskost.

"Ovo su prilike u kojima se hrabrimo da ćemo pomagati jedni drugima u dobru. Možda nam se čini da su to male i zanemarive stvari, ali nema većih i važnijih od njih u ovom prolaznom svijetu", naglasio je muftija.

Pozvao je političke predstavnike na svim nivoima vlasti da na tim osnovama izgrađuju orijentire djelovanja, da ih u svim aktivnostima vodi ljubav prema zemlji jer međusobna podijeljenost i razjedinjenost ih nigdje neće odvesti.

"Mora nas okupljati velika ljubav prema ovoj zemlji. Ma koliko god rušitelji i osporavatelji države bili uporni u tome, mi moramo biti uporniji od njih i ne možemo malaksati na tom putu. Mi ovdje u Mostaru i Hercegovini ne smijemo malaksati i nećemo odustati  govoriti o temi  o kojoj govorimo proteklih godina, o lokalitetu Lakišića harema i našem konceptu izgradnje Interlukuturnog centra koji je zasnovan na ideji okupljanja, povezivanja i razumijevanja. Vrijedi na tome ustrajati i ne pokolebati se", rekao je muftija Dedović.

Taj projekat, naglasio je, iako se odnosi na jedan mali dio nekadašnje Centralne zone Grada Mostara, u suštinskom smislu vratit će dostojanstvo bošnjačkom narodu u Hercegovini.

"Na tome insistiramo i to 'naša Bosna' (vjernici iz Bosne op.a) treba da razumijemo zašto dižemo glas i što se nećemo umoriti na tome putu. To je investicija u budućnost koju moramo promišljati, budućnost u kojoj kao narod nećemo biti drugorazrednog značaja i kojem nitko neće određivati mjeru naše slobode. U tom smislu svima vama koji ste došli iz svih naših bosanskih džemata zaslužujete našu zahvalnost jer podržavate zajedništvo našega naroda na našoj tradiciji i našoj vjeri, zato je vaše djelo veliko i važno", poručio je muftija.

Umjesto izaslanika reisul-uleme IZ-e u BiH okupljenim vjernicima se na kraju programa obratio specijalni gost, bivši reis Republike Turske, a sadašnji direktor Instituta za islamsku misao iz Ankare prof. dr. Mehmed Gormez, koji slovi kao jedan od vodećih mislilaca u islamskom svijetu.

Najprije sa prisutnima podijelio dojmove koje je stekao tokom posjete Blagajskoj tekiji i dovištu kazavši kako BiH nije bilo kakva država, da Mostar nije bilo kakav grad, da Buna nije bilo kakva rijeka i da tekija nije bilo kakva tekija. U njenom historijatu i pripovijestima o njenim utemeljiteljima dr. Gormez je akcentirao važnost zalaganja za principe istine, ali i značaja nepokolebljive vjere i odanosti vjerskim načelima.

"Oni koji su živili islam, odmah do tekije sagradili su mlin i hranili one koji su za tim imali potrebe. Kad su ovdje došli prvi muslimani donijeli su sa sobom čistoću, moral, iskrenost, istinsko vjerovanje i pokazali su kako se živi islam ličnim primjerom i tako se islam širio po cijeloj Bosni i Hercegovini".

Govoreći o faktorima koji su utjecali na brzo širenje islama u BiH istakao je da se to desilo zbog činjenice da je islam poricao mogućnost da čovjek bude podčinjen drugom čovjeku, a da njegovu potpunu pokornost zavrjeđuje samo Njegov plemeniti Stvoritelj.

"Naša vjera nam nalaže da ne smijemo robovati nikome i ničemu osim Allahu dž.š. Zato vi koji ste danas došli sa potpunim vjerovanjem posvjedočili ste da će na ovim prostorima biti vjernika do Kijametskog dana. Vi ste ovdje domaćini.  Ovo je vaša zemlja. Vi imate svoju kulturu i civilizaciju i vi ste dio velikog umeta koji broji preko dvije milijarde", rekao je Gormez.

Prokomentirao je i osporavanja bošnjačke kulture, islamske tradicije što je bilo intenzivno izraženo krajem XX i početkom XXI stoljeća kazavši kako su Bošnjaci i bosanskohercegovački muslimani svoju kulturu vjekovima brižno njegovali, gradili i čuvali.

"Neko je to htio da sruši. Vi ste za ovu zemlju dali svoje sinove, dali ste svoje živote i uspjeli ste je sačuvati", kazao je Gormez.

Tokom govora učenjem fatihe odao je počast i poštovanje šehidima Mostara, BiH i prvog predsjednika BiH rahmetli Alije Izetbegovića, ali i šehidima Gaze koji pred očima svijeta gube svoje živote u najvećem genocidu koji se provodi nad palestinskim narodom.

Današnjem tradicionalnom mevludu i zikru prethodio je kijami i medžlisi zikr proučen u petak večer na kojem su sudjelovali šejhovi i derviši tekija iz šire balkanske regije.