Dedić: Izgradnjom sistema za navodnjavanje ublažit ćemo efekte suša

Od zemalja regiona jedino Albanija izdvaja manje od BiH, rekao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i potpredsjednik SDA. 

"Iako bi prema Zakonu o poljoprivredi i Zakonu o novčanim podrškama, za poljoprivredu trebalo izdvajati minimalno tri do šest posto iznosa budžetskih prihoda i primanja u tekućoj godini što bi u 2017. godini iznosilo od oko 82,4 do čak oko 164,8 miliona KM, ali taj iznos u ovogodišnjem Programu poticaja je znatno manji i iznosi svega 65,7 miliona KM", rekao je Dedić. 

Naglasio je i da je problem što je još uvijek za BiH zbog izostanka političkog dogovora na državnom nivou blokiran pristup velikim sredstvima EU iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) II koja su namijenjena za poljoprivredu i ruralni razvoj. 

Saniranje dugovanja kroz rebalans za ovu i budžet za narednu godinu

"Nadamo se da će se u što skorije vrijeme donijeti strateški plan ruralnog razvoja na nivou BiH tako da možemo koristiti ova prijeko potrebna sredstva za unapređenje poljoprivrede i razvoj naših sela", rekao je Dedić. 

Istaknuo je kako je na početku svog mandata zatekao 48 miliona KM dugovanja, od čega je 25 miliona KM bilo na osnovu neisplaćenih poticaja za proizvodnje, ali da su dugovanja značajno smanjena, te da je osigurana redovna isplata tekućih obaveza za poljoprivrednike u FBiH.

"Kada su u pitanju naslijeđena dugovanja za proizvodnje, njihovo rješavanje očekujemo izmjenama i dopunama budžeta Federacije BiH za ovu godinu i budžetom za narednu godinu", istakao je Dedić. 

Ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo FBiH istaknuo je da pored zakona koji predviđaju puno veća sredstva za poljoprivredu od onih kojim se sada raspolaže i Srednjoročnom strategijom razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH, naglasio je Dedić, predviđena su puno veća izdvajanja i to većim dijelom sredstava iz budžeta, ali i kreditnih izvora. 

"Ova sredstva bi se trebala iskoristiti za mjere strukturne politike, dakle za investicije u poljoprivredna gazdinstva - podizanje višegodišnjih zasada, izgradnju sistema za navodnjavanje, uređenje zemljišta i okrupnjavanje posjeda, izgradnju i opremanje u biljnoj i u stočarskoj proizvodnji. Također, isto se odnosi i na nabavku opreme i mehanizacije u poljoprivredi, izgradnju plastenika i staklenika, izgradnju ribnjaka, ulaganje u proizvodnju, pripremu, čuvanje i plasman poljoprivrednih proizvoda, unapređenje organske i integralne proizvodnje, te druge mjere od značaja za poljoprivredni sektor", navodi Dedić. 

Kreditne linije putem Razvojne banke FBiH

Da bi poboljšali konkurentnost bh. poljoprivrednih proizvođača, rekao je Dedić, nastojat će se iznaći sredstva iz drugih izvora, a kako bi se provele navedene strukturne mjere u poljoprivrednom sektoru. To, prije svega, navodi Dedić, jer su budžetska sredstva koja stoje na rapolaganju nedovoljna za te namjene. 

"Moramo iskoristiti i druge mogućnosti finansiranja poljoprivrede. To su povoljne kreditne linije preko Razvojne banke FBiH, komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija. Pored ovih aktivnosti, poljoprivrednicima treba veća sigurnost i povjerenje koje ćemo nastojati osigurati kroz izmirenje naslijeđenih dugovanja za proizvodnje i redovnost isplata poticajnih sredstava", cijeni Dedić. 

Kada je u pitanju saniranje posljedica suša i drugih elementarnih nepogoda na poljoprivrednu proizvodnju koji su u toku ove godine zadesile poljoprivredne proizvođače u FBiH, Dedić ističe da je Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća reguliran postupak proglašenja stanja elementarene nepogode. 

"Općine, kantoni i Federacija BiH (Civilna zaštita) mogu u skladu sa zakonskim propisima poduzeti potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u vezi proglašenja prirodne nesreće, te izvršiti procjene štete nastale usljed prirodne nesreće - elementarne nepogode kao što je visoka tempetarura - suša, grad, poplave, sniježne padavine, kao i niske temperature i mrazevi. Oni mogu u vezi s tim poduzeti mjere za saniranje šteta nastalih na poljoprivrednim gazdinstvima. Elementarnu nepogodu na prostoru Federacije BiH može proglasiti Vlada FBiH i to tek nakon što to urade najmanje dva kantona, što se ove godine, do sada nije desilo", naveo je Dedić. 

Borba protiv elementarnih nepogoda

Rekao je da je u toku ove godine Civilna zaštita FBiH odobrila jednokratne novčane pomoći za saniranje dijela šteta općinama koje su proglasile stanje elementarne nepogode. Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo FBiH, navodi Dedić, je izvršilo izmjenu pravilnika imajući u vidu manje prinose kod poljoprivrednika u općinama u kojima je proglašena elementarna nepogoda. 

Dedić naglašava da su glavne aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH usmjerene ka preventivnom djelovanju, jer, kako je istakao, "posljednjih godina, odnosno svake druge godine susrećemo se sa poplavama, sušama i drugim elementarnim nepogodama". 

"Iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH provodi projekat razvoja sistema navodnjavanja u deset općina na području Federacije BiH, a od toga su u tri općine radovi već pri kraju. Prije nego što smo počeli sa njegovom implementacijom u Federaciji BiH, navodnjavalo se samo nešto više od 1.600 hektara, odnosno samo 0,2 posto obradivih površina. Zahvaljujući saradnji sa Svjetskom bankom površina koje će se navodnjavati bit će čak tri puta veća. Cilj je da se sistemski i preventivno i zato ćemo ustrajati na izgradnji sistema za navodnjavanje u što više lokalnih zajednica kako bi smo iskoristili vodne potencijale Save, Drine, Une i naših drugih rijeka i tako što više ublažili efekte suša. U mnogim zemljama svijeta poljoprivreda je praktično nezamisliva bez sistema navodnjavanja, odnosno hidromelioracije, a sa klimatskim promjenama koje imaju sve teže i teže posljedice to će i u BiH biti preduvjet za poljoprivredni razvoj", naglašava Dedić. 

Konkurentnost lanaca u poljoprivredi

Isiče da je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH radi zaštite poljoprivredne proizvodnje programom novčanih poticaja propisalo mjeru sufinansiranja premije osiguranja od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji, do 50 posto iznosa premije osiguranja za godinu dana. 

Vlada Federacije BiH je, ističe Dedić, usvojila Strategiju povećanja konkurentnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance mlijeka i mliječnih proizvoda, te voća i povrća u Federaciji BiH koju je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH izradilo u saradnji sa Međunarodnom finasijskom korporacijom (IFC). 

"U toj strategiji je studiozno predstavljena konkurentnost vrijednosnih lanaca u poljoprivredi, pri čemu je ustanovljeno da mljekarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo kao najproduktivniji poljoprivredni podsektori u FBiH posjeduju konkurentsku sposobnost i za uspješan nastup na svjetskom i EU tržištu. No, da bi u potpunosti iskoristili taj potencijal potrebno je da u narednom periodu provedemo strukturne mjere koje smo pominjali i  otklonimo značajne slabosti i ograničenja sa kojima se suočavamo. Pored ovih aktivnosti, svi nivoi vlasti u BiH zajedno trebaju više ulagati i obezbijediti bolji ambijent za bavljenje poljoprivredom, promovisati poljoprivredu, pokazati da je poljoprivreda zanimljiva, te da su poljoprivrednici ti koji stvaraju nove vrijednosti i žive od svog rada", naglašava Dedić. 

Veliki prostor za ulaganja u poljoprivredu

Ministar je uputio i poziv stranim investitorima, a posebno iz Turske da više ulažu u poljoprivredu u FBiH. Dedić je govorio o tome šta možemo ponuditi eventualnim investitorima. 

"Prijeko su nam potrebna veća ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno prehrambenu industriju koja se odlikuje niskim stepenom iskorištenosti kapaciteta. Samo uz veće investicije ovaj sektor se može regenerirati jer osim svježeg kapitala uz njih dolaze i inovacije, prenos novih znanja i vještina, modernizacija i specijalizacija proizvodnje, brendiranje i marketing čime se otvaraju vrata inostranih lanaca i jača proizvodni potencijal sektora. Turska je među šest-sedam naših najvažnijih partnera, a u robnoj razmjeni ostvarujemo i suficit kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi i hrana", naveo je Dedić. 

Postoji, rekao je Dedić, veliki prostor za ulaganja, jer trenutni izvoz bh. najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda kao što su brašno, ulje, meso, šećer ne prate potrebni kapaciteti za sirovinsku bazu kao garant daljeg razvoja. 

"Pored toga Poljoprivredno-poslovni forum između BiH i Turske na kojem je učestvovalo oko 200 turskih i domaćih kompanija pokazao je interes za ulaganjima u taj sektor. Izmjenama Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i Turske dugoročno će se stvoriti bolji uslovi za dalje povećanje robne razmjene i nove investicije", rekao je Dedić. 

Organska poljoprivreda šansa za razvoj BiH

Kako će Bosna i Hercegovina, a time i FBiH u narednom periodu trebati više pažnje posvetiti zaštiti čovjekove okoline čime se otvara mogućnost i za veći nivo proizvodnje ekološki zdrave hrane, Dedić je govorio o tome koliko se u svemu tome mogu iskoristiti evropski fondovi. 

"Ono što me posebno raduje jeste što sam u svom mandatu do sada uspio istaknuti važnost razvoja organske poljoprivrede. Uspjeli smo donijeti i Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji. Trenutno radimo na izradi podzakonskih akata kako bi smo što bolje regulisali ovu oblast u skladu sa principima EU. Organska poljoprivreda ne samo da je izuzetna šansa za razvoj BiH s obzirom na veliku potražnju za ovim proizvodima na inostranom tržištu već se ovim načinom proizvodnje štiti i okoliš. Upotreba pesticida i drugih hemikalija svedena je na minimum tako da ova proizvodnja osim na zdravlje ljudi, povoljno utiče na poljoprivredno zemljište i ekosisteme. Uglavnom veza između poljoprivrede i zaštite životne sredine može biti puno bolja", naveo je Dedić. 

Dodao je kako je EU korištenje svojih fondova, kako za okoliš tako i za poljoprivredu uslovila donošenjem odgovarajućih strateških dokumenata na državnom nivou. 

"Usvojen je Strateški plan za okoliš, a nadamo se da će se uskoro isto desiti i sa strateškim planom za ruralni razvoj u BiH", naveo je Dedić. 

Stati u kraj nelegalnim sječama šume

Dedić je govorio i o tome hoće li FBiH uskoro dobiti novi zakon o šumama i šta činimo kako bi smo spriječili prekomjernu sječu stabala, odnosno stavili ih pod kontrolu.

"Nakon višegodišnje blokade od raznih političkih i drugih interesnih sfera ponovo smo pokrenuli proces usvajanja zakona o šumama Federacije BiH kojeg na nivou Federacije BiH nema još od 2009. godine. Vlada Federacije BiH je u julu ove godine utvrdila prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Nadam se da će se uskoro naći na dnevnom redu Parlamenta Federacije BiH", kaže Dedić. 

Kazao je kako se nastoje zaštititi šume kao resurs, koji je, kako je naglasio Dedić, važan ne samo za privredu već i za zaštitu voda i cjelokupnog okoliša. 

"S obzirom da šume i šumsko zemljište zauzimaju oko 60 posto teritorije BiH tim prije je važno što prije usvojiti zakon o šumama na nivou Federacije BiH kako bi uveli red u ovu oblast, stali u kraj nelegalnim sječama, regulisali vlasništvo nad šumama, zaustavili degradaciju šuma i šumskog zemljišta. Uređivanjem ove oblasti stvorit će se i pretpostavke za usvajanje novih kriterija ta raspodjelu sirovina za drvnu industriju i razvoj većeg stepena finalizacije proizvoda kako bi se nastavio dalji trend povećanja proizvodnje i izvoza finalnih proizvoda od drveta", poručio je u intervjuu za Anadolu Agency Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i potpredsjednik SDA.