Daviddi: BiH je sama sebi izrekla najveću sankciju

Odnosi Bosne i Hercegovine i Evropske unije uskoro bi mogli ući u potpuno novu fazu, ako je suditi više prema onome što Renzo Daviddi, drugi čovjek Delegacije Evropske unije u BiH, nagovještava, nego što je voljan reći, piše današnji Dnevni avaz.

Tokom razgovora za Avaz, objavila je Fena, Daviddi nije krio ne samo razočaranost nego i zabrinutost situacijom u zemlji i njenim odnosom prema EU: 

„Rekao bih da je nastupio trenutak kada mi razmišljamo kako će EU raditi sa BiH. Svi naši napori da pokrenemo zemlju naprijed na dijelu evropskih integracija ne daju očekivani rezultat. Vidjet ćemo šta će razmišljanje donijeti i koju ćemo strategiju imati. Postoji niz opcija. Na primjer, da imamo preciznije uvjete, više međusobno integriran pristup, i to ne samo kada se radi o instrumentima koje EU direktno kontrolira, poput fondova IPA-e te budžetska podrška, nego i kroz institucije u kojima smo član, poput evropskih fondova, ali i institucija u kojima su naše članice u Upravnim odborima i imaju značajan utjecaj.

Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati. Jedna je stvar kada se dobro vođena politika nagrađuje. Greška je kada se pogrešna politika nagrađuje. Ako EU zaključi da nagrađujemo lošu politiku, onda trebamo prestati s tim.“

Pitanje sankcija EU prema BiH samo po sebi se nametnulo: „Ne. Ne radi se o tome. Već smo mnogo puta rekao da je najveću sankciju BiH već sama sebi izrekla - nedostatak napretka po evropskim pitanjima. Iz svakog ugla gledanja, napredak prema EU je najkorisnije nešto za bilo koju zemlju, dakle i BiH. Budućnost ove zemlje definitivno je u ulasku u Uniju.“

On je istakao da su EU i njene institucije pokazale na momente čak i nevjerovatno razumijevanje i tolerantnost prema specifičnosti situacije u BiH. No, prečesto u napori nisu urodili plodom. To se vidi i na primjeru ulaska Hrvatske u EU.

Nekoliko dana prije tog čina, BiH treba donijeti cijeli niz odluka i instrukcija. A toga nema: „BiH do kraja ovog mjeseca mora donijeti sporazum o reviziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma. Radi se o tome da 1. jula Hrvatska ulazi u EU te postoji potreba da se specificira kakav će se režim na granici primjenjivati prema novoj članici Unije. Dodatni problem je i to što Hrvatska izlazi iz CEFTA-e. Ova dva pitanja trebaju se ugraditi u trgovinski režim BiH. To znači praktično ovo: 2. jula iz Hrvatske na granicu BiH dolazi kamion. Kako će ga, po kojim pravilima pregledati carinik? BiH to mora riješiti, inače će nastati konfuzija na granici. Do sada to nije riješeno.“

Upitan kakav odgovor EU može biti u takvoj situaciji, on kaže: „EU će reagirati, kao i države članice. A od 1. jula Hrvatska je 28. članica Unije. Jednaka sa svim drugima. Postoje zone odgovornosti za koje su zadužene samo države članice. Kada je trgovina u pitanju, EU je ta koja je nadležna. Vi ste vidjeli da je EU već suspendirala određena sredstva IPA-e. To je urađeno tek nakon što smo pokušali sve, uvažili i specifičnost BiH, pokazali maksimalnu fleksibilnost i razumijevanje. Bez rezultata s druge strane, i novac je preusmjeren drugima. Moram vam reći da u EU više nema apetita za pravljenje nekih iznimnih napora kad je BiH u pitanju.“