Danas veliki protesti u Sarajevu ispred OHR-a: Samo jedan zahtjev - Izborni zakon do Nove godine

Udruženje ReSTART je pozvalo građane Bosne i Hercegovine na masovne proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, koji će se održati danas, 20. decembra, u 12:05 sati. 

Kako organizator navodi u svom saopštenju, zahtjev je samo jedan - da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donese izmjene Izbornog zakona do Nove godine.

"On je dokazao da sve može, samo ako želi!

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Udovoljavanje stranačkim programima i ciljevima u svrhu jačanja sistema koji favorizuje etničko, mora da prestane i konačno, on mora da počne da se bavi svojim poslom u korist države i njenih građana za što je više nego dobro plaćen.

Naš napredak prema Euroatlanskim integracijama ovisi isključivo od toga šta to protektor nametne", navodi se u saopštenju.

18.12.23. 10:45

Najavljeni protesti ispred OHR-a u Sarajevu: Samo jedan zahtjev - Izborni zakon do Nove godine

Iznijeli su i detalje svojih zahtjeva.

"Optičko skeniranje glasačkih listića: jednostavan sistem po kojem se na biračkom mjestu listići ubacuju u glasačku kutiju kroz optički skener i na taj način svaki glas ide direktno u CIK (nešto kao kada račun prolazi kroz kasu, a kopija ide u UIO) što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora.

Ova izmjena izbornog zakona smanjila bi 10-20 posto ukradenih glasova. Tu krađu najčešće prave velike stranke (uhodale se) i tako oduzimaju priliku manjim. Sa skenerima bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listica i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa. Samim tim se gubila demokratija, ali i volja građana da izlaze na izbore.

Optičkim skeniranjem rezultati izbora bili bi poznati za sat vremena.

Došlo bi i do smanjenja biračkih odbora i posmatrača.

Obavezno glasanje se odnosi na zakone koji obavezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza. Postoje odgovarajući, sofisticirani (recimo kao kod registracije automobila) načini kažnjavanja za one koji se ne odazovu na glasanje. Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. Bosna i Hercegovina je školski primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje.

Petnaest posto demokratskih država ima uveden instrument obaveznog glasanja. Države svijeta koje imaju zakonski reguliranu biračku obavezu su: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Čile, Kipar, Ekvador, Egipat, Grčka, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Švicarska, Tajland, Turska i Urugvaj. Obavezno glasanje imalo je dosljedan uspjeh u postizanju visokih stopa izlaznosti birača. Na taj način izlaznost na biračka mjesta nikada nije ispod 90 posto.

Ako računamo da u našoj državi velike stranke su uhljebile ili preko udruženja zadužile veliku većinu svojih glasača, to su zacementirano njihovi glasači. Šest stranaka (ili koalicija) u BiH su na posljednjim izborima imale 1.000.000 glasova, a preostalih 25 stranka samo 600.000 glasova.

Prostor za promjene u ovoj zemlji leži upravo u tih 600.000 neuhljebljenih kao i onih 1.750.000 (prema podatcima CIK-a) što ne izlaze na glasanje.

Ova izmjena bi napravila to da izbori posluže i kao neka vrsta popisa stanovništva svake dvije godine. Živi, neuhljebljeni bi počeli glasati, a mrtvi bi prestali!

U procese bi se uključili mladi, koji bi na taj način uticali na političke prilike i sami si stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama", dalje kažu iz udruženja ReSTART. 

Pored ova dva, zahtijevaju i drugi klug glasanja, uvođenje cenzusa od 5 posto, sprječavanje dualizma i sukoba interesa, te novi zakon o finansiranju stranaka.