Danas izricanje presude u slučaju 'Prlić i ostali'

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas će s početkom u 10 sati izreći prvostepene presude bivšim čelnicima Herceg-Bosne optuženima za zločine nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne, piše Fena.  

Šestoricu optužnica tereti za učestvovanje u udruženom zločinačkom pothvatupredvođenom bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bio, kako se tvrdi u optužnici, etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja "velike Hrvatske"

U završnim riječima tužitelji su zatražili da ih se proglasi krivima te su za premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražili 40 godina zatvora, za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića 35, a za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora, dok su odbrane zatražile njihovo oslobađanje.

Oni su se dobrovoljno predali 5. aprila 2004, a suđenje je započelo 26. aprila 2006. i pretvorilo se u jedno od najdužih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom.

Po dostupnim informacijama, presuda je napisana na gotovo pet hiljada stranica.

Šestorica su optužena za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja te povrede ženevskih konvencija počinjene progonom, ubistvima, razaranjem, zatočenjem u logorima, deportacijama bosanskih muslimana i drugih nehrvata od 1992. do 1994. godine.

Optužnica obuhvaća zločine počinjene na području općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš.  

Prema optužnici, udruženi zločinački pothvat postojao je od 18. novembra 1991. do aprila 1994. i njegov je cilj bio "političko i vojno potčinjavanje, trajno uklanjanje i etničko čišćenje bosanskih muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorija Republike Bosne i Hercegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, te pripajanja tih teritorija kao dijela 'velike Hrvatske'".

Pothvat je provođen "upotrebom sile, zastrašivanjem ili prijetnjama silom, progonom, zatvaranjem i zatočenjem, prisilnim premještanjem i deportacijama, oduzimanjem i uništavanjem imovine i drugim sredstvima koja predstavljaju ili obuhvaćaju činjenje zločina". 

"Teritorijalni cilj udruženog zločinačkog pothvata bio je uspostavljanje hrvatskog teritorija u granicama Hrvatske banovine, teritorijalnog entiteta koji je postojao od 1939. do 1941. godine. Udruženi zločinački pothvat obuhvaćao je i kreiranje političke i nacionalne mape tih područja tako da njima dominiraju Hrvati, kako u političkom tako i u demografskom smislu", navodi se u optužnici.

U pothvatu su, prema optužnici, sudjelovali prvi hrvatski predsjednik Tuđman, bivši hrvatski ministar obrane Gojko Šušak, bivši načelnik Glavnog stožera HV-a Janko Bobetko, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban, šestorica optuženih Hrvata te Dario Kordić, Tihomir Blaškić i Mladen Naletilić Tuta.

Tužitelji smatraju da su Prlić i njegova vlada uspostavili i nadzirali tijela HVO-a odgovorna za progon, deportacije i prisilno premještanje bosanskih muslimana. Po tužiteljima, Prlić je igrao i "ključnu ulogu u stvaranju i održavanju logora u Herceg-Bosni".

Stojića, Praljka i Petkovića tereti se da su kontrolirajući HVO omogućavali i podržavali udruženi zločinački pothvat i zločine za koje se terete tako što su planirali, pripremali i vodili vojne operacije u sklopu kojih su činjeni takvi zločini. Njih se tereti za logore i korištenje zatočenih bosanskih muslimana za protivpravni prisilni rad kada su mnogi od njih poginuli ili bili ranjeni.

Pušića se tereti da je također odigrao središnju ulogu u strukturama Herceg-Bosne koje su učestvovale u progonu, zatočenju, deportaciji i prisilnom premještanju zatočenih bosanskih muslimana.