Dan rudara u BiH: Kako je štrajk 1920. godine promijenio život radnika i ostavio traga u historiji

Dan rudara u Bosni i Hercegovini je iniciran 21. decembra 1920. godine kada su rudari više bosanskohercegovačkih rudnika stupili u generalni štrajk zbog nametnutih teških uslova rada.

Rudari iz Tuzle, Zenice, Mostara, Breze i drugih bh. gradova postavili su dva osnovna cilja:

1. povećanje nadnice za 30 posto

Trending

Katar protjerao iranskog ambasadora nakon raketnog napada na ključni industrijski centar Ras Laffan

2. povećanje porodičnog doplatka sa 2 na 4 krune

Ovi zahtjevi, ekonomskog karaktera, bili su odgovor na visok skok cijena osnovnih životnih namirnica koji je u kratkom vremenskom periodu dosegao čak 80 posto razlike.

Od 1918. do 1920. godine komorati u svim dijelovima naše države bili su izloženi nemilosrdnim ugnjetavanjima bez uživanja bilo kakvih prava. Pošteni i časni radnici su izašli s osnovnim zahtjevima pred Zemaljsku vladu RBiH koji su se ogledali u povećanju plaće i boljim uvjetima rada. Vlada je odbila zahtjeve rudara, što je bio razlog da rudari započnu štrajk.

Vlada je postavila ultimatum rudarima da, ako se u roku od tri dana ne vrate na posao, gube poslove te stambena prava nad državnim stanovima. Jedna od represivnih mjera vlasti s ciljem stavljanja štrajka pod kontrolu bila je i naredba o iseljavanju rudara Slovenaca iz njihove kolonije u tuzlanskom naselju Kreka.

Prema historijskim podacima, obustava rada je bila potpuna u ovim rudnicima, a od ukupno 5.100 rudara štrajk je podržalo njih 4.800.

Štrajk je imao i političke konotacije koje su, između ostalog, rezultirale donošenjem "Obznane", kojom je zabranjeno djelovanje Komunističke partije. Štrajku rudara su se pridružili i metalci, a na radnim mjestima, u skladu s važećim odredbama, bile su samo neophodne osobe radi zaštite rudnika od požara i poplava.

Prve žrtve štrajka pale su u Tuzli 27. decembra, u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetaka ranjeno, a gotovo 400 ih je uhapšeno.

Takav odnos vladajućih struktura izazvao je revolt u cijeloj zemlji, tako da je štrajk izašao van granica Bosne i Hercegovine. Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, a dvadesetorici je suđeno. Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.