Da li su državljani BiH dužni platiti prometne kazne iz Hrvatske (i šta ako ne plate)

Ako vas kojim slučajem u Hrvatskoj ‘uslika’ kamera, dužni ste platiti paprenu kaznu, možda i onu najstrožu od oko 5.000 KM.

Pravilo je to koje se odnosi i na strane državljane koji često misle kako 'nisu dužni' platiti kazne koje im stignu za prekoračenje brzine ako ih u prekršaju uhvate kamere na cesti. Isto vrijedi, kako su nam potvrdili u MUP-u Republike Hrvatske, i za kazne koje strancima u Hrvatskoj, samim tim i državljanima BiH, stižu na kućnu adresu, a odnose se na nepropisno parkiranje u toj zemlji.

Naime, potaknuti upitom čitatelja portala Bljesak.info, kojem je na kućnu adresu na naplatu stigla kazna za nepropisno parkiranje iz 2017. godine, ekipa portala je provjerila kakva su pravila ali i posljedice u slučaju neplaćanja ove kazne. '

"Čudno mi je bilo jer je kazna stigla sada, a odnosi se na prekršaj iz 2017. godine. Također, ne izgleda kao službena kazna iz MUP-a, nego je u potpisu javni bilježnik. Kazna je u iznosu od 80 kuna s nekim zateznim kamatama koje u konačnici iznose oko 106 eura. Kontaktirao sam i našu policiju, no nitko mi još uvijek službeno nije potvrdio da ja ovo moram platiti, niti rekao koje su posljedice za mene u slučaju da ne platim kaznu", govori za Bljesak.info čitatelj. 

Slično kao i s kaznama za parking, strani državljani u Hrvatskoj, pretpostavljali su kako ih kamere mogu 'slikati', ali da im kazne neće dolaziti, odnosno da ih nisu dužni platiti. Također, neki mediji navode kako je u posljednje vrijeme ugrađen novi sustav te da su od ove godine strani državljani dužni plaćati te kazne.

No, iz MUP-a Hrvatske kažu suprotno: ''Stranci su dužni plaćati novčane kazne za sve prekršaje, kao i za prekoračenje brzine, a isto je bilo i proteklih godina. Hoće li pojedina država pokretati prekršajni postupak i, u slučaju neplaćanja kazne, poduzimati druge Zakonom predviđene mjere, ovisi od pojedine države. Sve države EU dužne su, na zahtjev druge države, dostaviti podatke o vlasniku vozila za sljedeće prekršaje: (a) prekoračenje ograničenja brzine; (b) vožnja bez korištenja sigurnosnog pojasa; (c) prolazak kroz crveno svjetlo; (d) vožnja pod utjecajem alkohola; (e) vožnja pod utjecajem droga; (f) vožnja bez zaštitne kacige; (g) vožnja prometnom trakom u kojoj je zabranjena vožnja; (h) nezakonita uporaba mobilnog telefona ili drugog komunikacijskog uređaja u vožnji", navode i dodaju kako su kazne propisane u rasponu od 300 kuna do 20.000 kuna (do 60 dana zatvora).

Na naš upit o brojki, odnosno informaciji koliko je vozača kaženjeno na ovaj način, iz Službe za odnose s javnošću MUP-a Republike Hrvatske govore kako ne raspolažu tim brojem obzirom da ''o pojedinoj državi ovisi hoće li pokretati prekršajni postupak, odnosno poduzimati druge Zakonom predviđene mjere.'' 

Navode kako u slučaju da utvrđeni vozač ne plati kaznu, ovisno o visini kazne, predmet se može ustupiti na naplatu državi u kojoj osoba ima prebivalište ili se po zatjecanju osobe na teritoriju države koja je utvrdila prekršaj osobi uručuje Nalog za plaćanje kazne.

Kada je riječ o kaznama koje se odnose na nepropisno prakiranje, procedura je slična no ističu kako ove kazne nisu u istom statusu kao gore navedene kazne, s obzirom na to da se ne radi o problematici sigurnosti u prometu.

"Procedura naplate ovih kazni se razlikuje od države do države, no sve su države dužne pružiti pravnu pomoć u provođenju postupaka. Ukoliko strani vozač, pa tako i državljanin BiH, ne plati kaznu za parkiranje, a dođe do pravomoćne presude u postupku, platit će u konačnici i određene dodatne troškove kao što su troškovi javnih bilježnika koji provode, odnosno zastupaju tvrtku za naplatu novčane kazne – kazne za parkiranje. Stoga trošak za počinitelja može biti različit od države do države", zaključuju.