Jedno od najljepših u Travniku je Ilhamijino turbe

Travnik je grad s najvećim brojem turbeta u BiH, a jedno od najpoznatijih je Ilhamijino u koje svraćaju oni koji se dive uglavnom njegovoj poeziji. Prema historijskim dokumentima, 1821. godine bosanski vezir Dželaludin-paša, koji je stolovao u Travniku, pozvao je nakšibendijskog šejha Abdulvehaba Ilhamiju da se odrekne pjesama koje je tada pisao, piše Anadolu Agency.

U nekim od svojih pjesmama slavio je i vezira, ali čuvenim stihovima "Čudan zeman nastade, sve zlikovac postade..." kritikovao je tadašnju vlast nakon čega je, prema mnogim predajama, bio i pogubljen.

Ilhamija je bio poznat po svom znanju i učenosti. Važio je za plemenitog čovjeka kojeg je narod cijenio i slušao, njegove pjesme su se učile i prenosile.

Legenda o njemu nastavila je da živi među svima onima koji cijene književnost i ljudima koji nisu odustajali od svojih ideala. 

Sahranjen je na periferiji grada gdje mu je i podignuto turbe. Međutim, kada se 1959. pravio put, turbe je srušeno i njegovi ostaci su preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika, u Potur mahali, gdje se nalazi nekropola sa starim nišanima.

Na tom mjestu je već bilo turbe izvjesnog Redžep-babe o kojem ne postoje nikakvi podaci. U turbe su preneseni ostaci Ilhamije Žepljaka i ono je postalo poznato. Na ulazu u turbe stoji ploča sa natpisom "S duhom sam se stopio, a nurom pomiješao, do bića stigao u užitku ljubavi".

Putnici i posjetioci dolaze na turbe da prouče Fatihu i ubacuju novac. Esad Baždalić, turbetar Ilhamijinog turbeta, kazao je za Anadolu Agency (AA) da je riječ o jednom od najljepših turbeta u Travniku.

"Ovo je centralno šehidsko turbe Travnika. Zbog regulacionog plana iz 1950. i neke godine Ilhamijini ostaci su prebačeni ovdje. Turbe nije grobnica, šehid nije mrtav, a riječ smrt promijeniti u smirit. Veći dio ljudi koji posjećuje turbe ima određene informacije preko određenih knjiga poput 'Ilhamijinog puta u smrt' od Rešada Kadića. Nekada mi je grehota mijenjati te njihove spoznaje", ispričao je Baždalić.

Period školovanja Ilhamije je pomalo otkrivan vremenom. Našli su određene podatke o njegovom profesoru hadisa u Tešnju, ali period njegovog boravka u Turskoj je najmanje poznat. 

"Dio po dio kockice se slažu. Ljudi prostog srca i duše iz ovog turbeta izlaze nadahnuti, a za njih ova poezija koja je ostala i koja je najbogatija od svih alhamijado književnosti izdvaja se i kvalitetom. Njegovu poeziju valja čitati dušom", poručio je Baždalić.

Prema njegovim riječima, Travnik je nenadmašan kada je književnost u pitanju i zbog Ive Andrića. 

"Pero i ono što znači pero za Bosanca je uvijek bilo izazov. Ljudi koji posjećuju turbe nisu obično samo nekakvi derviši", kazao je Baždalić.

Prema njegovim riječima, jedan dio Travničana još uvijek nije svjestan vrijednosti uspomena na Ilhamiju koje su važne za cijelu BiH. 

"Iznenadi me koliko posjetilaca iz cijele BiH dođe ovdje. Nažalost, ponekad poneki Travničanin zaluta. Turbeta u islamu imaju određenu ulogu i simboli su poput džamija. Ona turbeta koja su postavljena pored ceste postaju svratišta za sreću dok ovakva turbeta, koja su malo izdvojena, traže poseban prilaz", ispričao je Baždalić.

Travnik obiluje s nekoliko tipskih oblika turbeta. 

Abdulvehab Ilhamija Žepak rođen je 1773. godine i jedan je od rijetkih koji je u onom vremenu pisao na bosanskom jeziku. Ono po čemu je bio i ostao prepoznatljiv jeste njegova pjesma (kasida) "Čudan zeman nastade". Bio je sufija, šejh, odlikovao se pobožnošću i ispravnim životom, uzor svog vremena. Zbog već naveden pjesme je došao u sukob sa tadašnjim vezirom Dželaludin-pašom. Upravo ova kasida je bila razlog njegovog pogubljenja 1821. godine u Travniku. Školovao se ne samo u Bosni nego i van nje širom Osmanskog carstva.