Čekajući presudu Ratku Mladiću: Ratni put generala kukavice

Rusija se sprema "izvući" haškog optuženika za ratke zločineRatka Mladića na privremenu slobodu. Mladić bi trebao biti na privremenoj slobodi već ovog ljeta, a sve pod izgovorom “krhkog zdravlja” kako su to objasnili njegovi ruski prijatelji.

Rusija planira tajnu akciju kako bi Ratka Mladića izvukla iz Haaga

Danas, tačno četiri godine nakon njegovog hapšenja, podsjetimo se ko je bio Ratko Mladić i zašto danas sjedi iza ševeningenskih rešetaka.

Ratko Mladić rođen je za vrijeme Drugog svjetskog rata, 12. marta 1943. u selu Božinovci, kraj Kalinovika – jugoistok Bosne i Hercegovine. Otac mu je bio partizan kojeg su ubile ustaše 1945. dok je ovaj jurišao na rodnu kuću Ante Pavelića. Školu je Mladić završio u rodnom mjestu i u tom je periodu htio postati učitelj. Kasnije je imao vizije da će biti hirurg...

Nakon osnovne škole, Mladić je živio u Sarajevu gdje je, kao metalostrugar, radio u preduzeću Tito (PRETIS ili Preduzeće Tito Sarajevo). Ubrzo napušta Sarajevo i odlazi u Beograd gdje počinje vojnu karijeru. Prvo završava zemunsku Vojnoindustrijsku školu, a 1961. stupa u Jugoslavensku narodnu armiju (JNA), kada upisuje Vojnu akademiju.

Komandirsku priču počeo je u Skopju, 1965, i u naredne dvije godine penje se oficirskim stepenicama. Čin general-majora dobio je naredbom Predsjedništva SFRJ, 1991, nakon borbi hrvatskih snaga i JNA oko Knina. U aprilu 1992, postavljen je za načelnika Komande JNA u Sarajevu.

Već 12. maja, Radovan Karadžić ga imenuje za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske što je položaj na kojem će biti do 1996, kada ga je smijenila Biljana Plavšić. Mladić je komandirao srpskom stranom rata u BiH i u medijima je znan kao general od “Velušića” do Potočara.

Sjećamo se, naime, početka rata u Sarajevu kada je, 28. maja 1992, Mladić izvjesnom pukovniku RS-a Vukašinoviću naredio, pogrešno izgovarajući ime sarajevskog naselja Velešići:

“Velušiće, tuci Velešiće! I Pofaliće tuci. Tamo nema srpskog življa mnogo. Tuci oko one Humske gore i Đure Đakovića. Jel' ti jasno?! (...) Idi na artiljerijsko osmatranje. Da ne mogu da spavaju! Da im razvučemo pamet njihovu!!! Predsjedništvo mi još jedan plotun opali.”

“Ja samo branim svoj narod”, često je isticao Mladić tokom rata.

Sjetimo se još jedne njegove ratne izjave vezane za Sarajevo: “Možeš li da tučeš Baščaršiju? Po Baščaršiji plotun pali. Direktnim pogocima držite pod vatrom Predsjedništvo i Skupštinu. Tucite polako, u intervalima, dok ja ne naredim da se prekine.”

 
Nepoznatom srpskom oficiru u okolini Srebrenice, kad je naređivao granatiranje, okoline, Mladić je kazao: “Samo cepaj, šefe! U živo meso samo!”

Narednih nekoliko godina, Mladićeva banda mrcvarit će Bosnu i Hercegovinu do posljednjih atoma snage, a pred kraja rata u BiH, još jedna njegova uloga nikad neće biti zaboravljena. Ratko Mladić u julu 1995. uveo je vojsku RS-a u Srebrenicu, zaštićenu zonu Ujedinjenih naroda (UN).

“Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici. Uoči još jednog velikog praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad i, napokon, došao je trenutak da se, posle bune protiv dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru”, rekao je Mladić ulazeći u grad, a potom naredio svojim vojnicima – “pravac Potočari, Bratunac... nemojte se zaustavljati”.

 
Potočari su bili prepuni civila, izbjeglica iz cijele okoline, koji su se nadali spasu. Dan kasnije, u Potočarima je djeci dijelio čokolade, a odrasle je uvjeravao da im se ništa neće desiti.

“Svi koji žele da ostanu, mogu da ostanu. Svi koji žele da napuste ovu teritoriju, također mogu. Pripremili smo za vas dovoljno i autobusa i kamiona...”, rekao je Mladić u Potočarima.

Na veliku žalost, Srebrenicu i njenu okolinu čekao je genocid, najstrašniji zločin koji se na tlu Evrope desio nakon kraja Drugog svjetskog rata.

Nakon kraja rata i nakon što ga je smijenila Plavšić, Mladić se kukavički daje u bijeg i bit će uhapšen tek 2011, 26. maja. Pronašli su ga u srbijanskom selu Lazarevo, kako se skriva kod brata Branka, pod imenom Milorad Komadić.

Njegov sin, Darko Mladić, kad je Ratku počelo haško suđenje, izjavio je kako je ponosan na očevu ratnu ulogu. Da podsjetimo, ratna uloga – prema haškoj optužnici je sljedeća: ubistvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubistvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubistvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, ubistvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

Tu su još i zatočenje hiljada bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata u logorima Manjača, Omarska, Keraterm i Trnopolje, KP dom u Foči i Batković. Ubijanje više od 7.000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice, uključujući ubistvo više od 1.000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1.000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

Zatim širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995, te bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte.

I ovo samo prema izvodu iz optužnice.

Mladićevo suđenje u Haagu počelo je 16. maja 2012. U toku je prekid suđenja koje bi se trebalo nastaviti u junu kada će haški tužioci ponovo otvoriti dokazni postupak, kako bi izveli dokaze o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica kod Prijedora.

Presuda se očekuje tek u martu 2017.