Bunoza o cyber kriminalu: Saradnja sa ovom zemljom je ključna
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza izjavio je u četvrtak na Međunarodnom simpozijumu "Borba protiv cyber kriminala" u Sarajevu da su saradnja i razmjenjivanje iskustva sa Turskom izuzetno važni u pogledu borbe protiv kibernetičkog kriminala.
Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) jučer je počeo trodnevni Međunarodni simpozijum "Borba protiv cyber kriminala", koji je organiziran u saradnji Turske pravosudne akademije, Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA), Centra za obuku sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine i Centra za obuku sudija i javnih tužilaca RS-a.
Simpozijum okuplja najeminentnije stručnjake iz oblasti borbe protiv cyber kriminala iz Bosne i Hercegovine, Turske, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a izuzetna je platforma za razmjenu iskustava i ideja u ovoj oblasti. U okviru simpozijuma IUS su danas posjetili i prigodnim govorima se obratili ministar pravde Republike Turske Yilmaz Tunc i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza.
Stigle trešnje - evo koliko iznosi kilogram omiljenog voća mnogih Bosanaca i Hercegovaca
Bunoza je naglasio da je Turska veliki prijatelj BiH te da je ta zemlja uvijek poštovala teritorijalni integritet i suverenitet BiH i da dvije zemlje danas imaju priliku sarađivati u oblasti pravosuđa. Pohvalivši organizaciju skupa na IUS-u, Bunoza je rekao da će se ove zemlje u budućnosti suočavati s kibernetičkim kriminalom, zbog čega je nužno sarađivati i razmjenjivati iskustvo.
"Bez takvog povezivanja ne možemo očekivati dobre rezultate u borbi protiv cyber kriminala. Moram također naglasiti, s obzirom na podijeljene nadležnosti, da je borba proti cyber kriminala više u nadležnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, manje je na državnoj razini", rekao je Bunoza, dodajući da je to jedan od najvećih izazova u BiH.
Zapaljiva retorika Milorada Dodika za govornicom: Spominjao Srebrenicu, Sarajevo, Izetbegovića...
Naveo je da je drugi izazov s kojim će se BiH suočavati odlazak IT stručnjaka.
"Bosna i Hercegovina proizvodi jako dobre IT stručnjake. Nažalost, ne možemo ih zadržati. Najbolji odlaze u zemlje Evropske unije", istakao je Bunoza.
Treći izazov s kojim se BiH susreće je nedostatak tehnologije i zastarjela oprema.
"Nažalost, u Bosni i Hercegovini imamo zastarjelu opremu i zaista nam je potrebna pomoć ukoliko želimo da imamo puno bolje rezultate u borbi protiv cyber kriminala. Također, izazov u budućnosti sa kojim ćemo se susretati jeste borba protiv kibernetičkog kriminala u pogledu zloupotrebe umjetne inteligencije i zloupotrebe virtualnih valuta", rekao je Bunoza.
Dodao je da su u periodu od 2019. do 2021. godine cyber napadi na institucije porasli za 300 posto.
Peter Stano: Od entitetskog rukovodstva očekujemo da obustave ove zakonodavne inicijative
"U Bosni i Hercegovini smo 2022. imali jedan cyber napad gdje smo doista uz tešku muku uspjeli sačuvati našu dokumentaciju. To je bio pokazatelj koliko se zapravo puno više i ozbiljnije posvetiti ovom problemu", rekao je državni ministar pravde.
Naglasio je da je, kada je u pitanju međunarodna saradnja, veoma bitna saradnja u borbi protiv cyber kriminala sa Interpolom, Europolom, FBI uredima te OSCE-om.
"Učinjen je napredak i u saradnji sa Europolom, jer smo imenovali kontakt tačku za saradnju sa Europolom, a čime se omogućuje efektivni rad policijskih agencija u Bosni i Hercegovini", poručio je.
Istakao je da pravosudni odgovor na cyber kriminal mora biti ažuriranje zakonodavnog okvira.
"U Bosni i Hercegovini nažalost, kada govorimo o državnom nivou kasnimo", kazao je Bunoza te je dodao da je važan dio reforme javne uprave i pravosuđa u BiH digitalizacija i da je ta zemlja 2016. godine među prvima u regionu donijela zakon o elektronskom potpisu.
"Sve zemlje regiona su nas pretekle", naglasio je Bunoza te u nastavku govora ponovo istakao važnost reforme javne uprave i pravosuđa. Poručio je da će institucije u BiH nastaviti raditi i da su im veoma bitna iskustva iz Turske i drugih evropskih zemalja.
OHR se oglasio povodom razgovora sa koordinatoricom UN-a
"Bosna i Hercegovina je postkonfliktno društvo gdje je jedan od prioriteta ka EU-u pomirenje među narodima. Mi u Bosni i Hercegovini najbolje znamo šta su sukobi. Trideset godina poslije osjećamo posljedice tog sukoba i ne mogu reći koliko nas to i dan danas sprječava kada trebamo napraviti nešto korisno za državu, kada trebamo donijeti koristan zakon", rekao je ministar pravde BiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
