Brojni njemački mediji upozoravaju na situaciju u BiH: "Smijeniti Dodika!"

Raspad Bosne i Hercegovine rezultirao bi destabilizacijom cijele regije s nesagledivim posljedicama. Europska unija se sveti što nije ozbiljno shvatala razvoj situacije na Balkanu, tretirajući nacionaliste kao partnere i vrijeđajući proevropske snage, piše njemačka štampa, komentirajući spornu odluku skupštine entiteta RS o prijenosu nadležnosti sa države na entitet.

"Ovo je najeksplozivniji korak vođstva RS od okončanja rata", piše Süddeutsche Zeitung (SZ).

"No, nadzor nad BiH ima visoki predstavnik, kojem ovlasti dozvoljavaju da donosi i poništava zakone i otpušta političare kada rade protiv države, kao sada Dodik. To je Rusija pokušala spriječiti, kada je u avgustu Schmidt preuzimao ovu funkciju, tvrdeći da Vijeće sigurnosti, u kojem Moskva ima pravo veta, mora potvrditi izbor visokog predstavnika - što ne odgovara činjeničnom stanju."

Trending

Saobraćajna nesreća u BiH: Teško povrijeđeno dvogodišnje dijete

Faktički, pojašnjava novinar minhenskog lista, visokog predstavnika bira Vijeće za implementaciju mira (PIC) ne jednoglasno već većinskim odlučivanjem a u njemu su i predstavnici Rusije. U svom izvještaju od 30. oktobra Schmidt je upozorio da "BiH prijeti najveća kriza postojanja" od okončanja rata ali i „realna opasnost od oružanog konflikta", ako „RS formira sopstvenu vojsku", piše Deutsche Welle.

U tekstu SZ-a se ističe da je u BiH je trenutno stacionirano samo 700 vojnika EUFOR-a, mada je za efektivno djelovanje potrebno minimum 5.000 a Schmidt se zalaže za pojačanje trupa.

"I eksperti traže da se nekoliko hiljada vojnika mirovne misije Althea ili vojnika NATO-a stacionira na strateški važnom koridoru Brčko. Ali EU i Washington ne žele da se angažuju. Komandant trupa EUFOR-a u BiH, generalmajor Alexander Platzer, koji je više puta bio politički kandidat austrijske partije FPÖ povezane sa Moskovom, izjavio je nakon Schmidtovog izvještaja početkom novembra da je situacija 'stabilna' i da 'nije potrebno pojačanje trupa'."

U tekstu minhenskog dnevnika se takođe napominje da "ne samo što Dodik nije udaljen sa funkcije, već su mu proteklih mjeseci povlađivali i ulagivali se gotovo svi američki povjerenici i ambasadori zemalja EU". List ukazuje kako je on osigurao i podršku „svog prijatelja" Putina. Uz to, "Dodik je proglasio i svih 140 odluka visokog predstavnika navodno protivustavnim, na što su ambasadori SAD, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Italije i predstavnici EU samo rekli da je to još jedan korak u pravcu eskalacije", primjećuje Süddeutsche Zeitung.

Isti list donosi i komentar, u kojem piše da se Dodik ne može označiti "jedinim palikućom s mukom održavane BiH".

"I hrvatski nacionalisti marljivo sjeku grane ove krhke države. Ali, bez sumnje Dodik je u raspaljivanju požara najkonsekventniji. Njegovo nezakonito anuliranje zakona, priprema za osnivanje sopstvene vojske i faktičko otcjepljenje predstavljaju opasan konflikt a možda i novi rat.

Kao i tzv, ukrajinski separatisti, tako i Dodik provodi destruktivnu politiku Vladimira Putina, planiranu u Moskvi. Odluka Parlamenta RS, koja je faktički priprema za otcjepljenje, nije mogla doći bez saglasnosti Putina, koji je Dodika ugostio nekoliko dana ranije. Za razliku od Ukrajine, za Zapad bi bilo relativno jednostavno ukloniti akutnu opasnost koja prijeti od Dodika.

EU i NATO bi morali poslati hiljade vojnika u BiH, Schmidtu dati ovlast da djeluje i smijeni Dodika. Ali, na žalost, ne izgleda da će se to desiti. Prema Dodiku i drugim palikućama Washinton i razjedinjena EU vode fatalnu appeasement-politiku popuštanja. Njemačka vlada ne može se požaliti da joj manjka kriza. BiH nije međutim na listi njenih prioriteta. Ali to bi se, ako se sa raspadom BiH nastavi ovim tempom, moglo promijeniti", kaže se u komentaru lista Süddeutsche Zeitung.

Milorad Dodik je sa riječi prešao na djela i ozbiljno doveo u pitanje BiH, bez obzira što mjere stupaju na snagu tek za pola godine, navodi se i u komentaru lista Tageszeitung.

"Ovaj srpski nacionalista izaziva sve one, koji se u BiH i ne samo tamo, zalažu za demokratiju, zapadne vrijednosti i ljudska prava. Strategija novog uređenja Balkana je, čini se, odavno utanačena", piše TAZ i dodaje: „Odlučujuće je to što Rusija posljednjih godina podržava antidemokratske snage na Balkanu i što je u Vučiću pronašla strateški pouzdanog partnera. Štaviše, preko neprijatelja liberalne demokratije u EU poput Orbana, Putin je u stanju da utiče na politiku Brisela".

Ističe se i da se konfrontacija ne proteže samo ukrajinskom granicom već i Balkanom i samom Evropskom unijom. "Stoga se ne treba čuditi što ni Brisel ni Berlin do sada nisu pokušavali da stanu u kraj ovakvoj strategiji. Jedna od najvećih grešaka Angele Merkel bila je što se do posljednjeg momenta 'udvarala' srbijanskom diktatoru Vučiću. A kada je predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen Orbanovog prijatelja Olivéra Varhelyija imenovala na mjesto komesara za proširenje napravila je od 'koze vrtlara'", piše list i dodaje da je pozicije srpskih i hrvatskih nacionalista ojačala posljednjih mjeseci i posrednica EU za BiH Angelina Eichhorst.

"Sad se vidi rezultat takve politike. Bosankama i Bosancima preostaje samo nada u Washington i novu vladu u Berlinu."

I Frankfurter Allgemeine Zeitung komentira dešavanja u BiH.

"Rukovodstvo bosanskih Srba želi raskinuti mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Ponavljanje ove krvave noćne more je malo vjerojatno, ali raspad BiH rezultirao bi destabilizacijom cijele regije s nesagledivim političkim posljedicama. Sada se Evropskoj uniji osvećuje što EU nije dovoljno ozbiljno shvatala razvoj događaja na Balkanu posljednjih godina, tretirajući autoritarne nacionaliste kao partnere i vrijeđajući proevropske snage."

FAZ piše da daljnji razvoj situacije sada zavisi od toga, koliko će "brzo i odlučno djelovati Zapad", a posebno EU.

"EU i dalje ima najveći uticaj u regiji koja je potpuno okružena državama članicama. No njen je položaj oslabljen jer su Kina i Rusija na tom području aktivnije. S obzirom na više nego prijateljske odnose između vodstva bosanskih Srba i Moskve, teško je povjerovati u slučajnost simultanih prijetnji Ukrajini i izbijanja nove krize na Balkanu", zaključuje se u komentaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.