Britanski lord predlaže plan za zatvaranje OHR-a: BiH zaslužuje izlazak iz zastoja
Britanski lord Christopher Geidt, nekadašnji savjetnik visokih predstavnika Carla Bildta i Carlosa Westendorpa, predložio je imenovanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini koji bi imao zadatak pripremiti završetak međunarodnog nadzora i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
U autorskom tekstu za portal EUalive Geidt se zalaže za dogovor Sjedinjenih Američkih Država i evropskih partnera o jasnom vremenskom okviru za okončanje međunarodnog nadzora, uz ispunjavanje postojećih uslova i osiguravanje funkcionalnosti institucija BiH.
Njegov prijedlog podržao je i bivši visoki predstavnik Carl Bildt, koji se oglasio na društvenoj mreži X.
Predrag Pašić za Radiosarajevo.ba: "Sarajevo mi najviše znači, ovakvih derbija je jako malo"
"Da, Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje od sadašnjeg međunarodnog i domaćeg zastoja", poručio je Bildt.
Geidt, nezavisni član britanskog Doma lordova i nekadašnji glavni savjetnik kraljice Elizabete II, smatra da sporovi oko imenovanja visokog predstavnika ukazuju na dublji problem, dugotrajan međunarodni nadzor bez jasno definisanog kraja.
Yes, Bosnia 🇧🇦 deserves better than the current international and domestic stalemate. https://t.co/59XPfk3ipN
— Carl Bildt (@carlbildt) October 23, 2026
Zbog toga predlaže da se Vijeće za implementaciju mira (PIC) ponovo okupi na ministarskom nivou i imenuje osobu s dovoljnim autoritetom i podrškom Washingtona i evropskih partnera.
Zadatak novog visokog predstavnika bio bi da vodi pregovore o budućem funkcionisanju BiH nakon zatvaranja OHR-a te da bonske ovlasti koristi za pripremu tog procesa.
"Taj visoki predstavnik mogao bi potom utvrditi realan vremenski okvir prema postojećim kriterijima ‘5+2’, javno objavljivati napredak u ispunjavanju svakog od njih i u skladu s tim postepeno zatvarati Ured", navodi Geidt.
Prema njegovom mišljenju, taj proces ne bi trebao zavisiti od pristupanja BiH Evropskoj uniji, jer je riječ o cilju čiji se rokovi mijenjaju i koji ne zavisi isključivo od domaćih vlasti.
Upozorenje na posljedice povlačenja međunarodne zajednice
Geidt smatra da između Washingtona i evropskih prijestolnica postoje različiti pogledi na budućnost međunarodnog nadzora u BiH. Dok evropski partneri oklijevaju s ukidanjem OHR-a, u Washingtonu raste nezadovoljstvo mehanizmom koji se doživljava kao ograničenje državnog suvereniteta bez odgovarajuće odgovornosti.
OHR za Radiosarajevo.ba o pritiscima na Memorijalni centar Srebrenica: "Pažljivo pratimo situaciju"
Ipak, upozorava da samo slabljenje međunarodnog nadzora neće automatski dovesti do stabilnije i funkcionalnije države.
"Ako je cilj suverenija i ekonomski otvorenija Bosna i Hercegovina, pitanje nije treba li OHR trajati zauvijek – očigledno ne treba – nego kako iza sebe ostaviti državu sposobnu da funkcionira bez njega", ističe Geidt za EU Live.
Prema njegovoj ocjeni, plansko okončanje međunarodnog nadzora pružilo bi više mogućnosti za utjecaj nego njegovo naglo ili pasivno napuštanje. U suprotnom bi mogao nastati politički vakuum koji bi iskoristili domaći interesi zasnovani na etničkim podjelama, ali i strane sile koje ne podržavaju suverenitet BiH.
Kritike domaćih političara i neispunjenih reformi
Geidt nije poštedio ni političke aktere u Bosni i Hercegovini. Smatra da dio političke elite i dalje djeluje u skladu s obrascima iz prošlosti te da ovlasti visokog predstavnika pojedinim političarima omogućavaju izbjegavanje odgovornosti za vlastite postupke.
OHR uputio oštru poruku bh. entitetu RS i Srbiji: "Nema secesije, nema ujedinjenja s drugom državom"
"Ništa od ovoga ne opravdava bosanskohercegovačku političku klasu, čiji su brojni pripadnici i dalje zarobljeni u prošlosti i djeluju provokativno upravo zato što ih ovlasti visokog predstavnika štite od posljedica", navodi.
Prema njegovom mišljenju, višedecenijski međunarodni nadzor doprinio je stvaranju političke kulture u kojoj se odgovornost često prebacuje na druge, umjesto da domaće institucije samostalno rješavaju probleme i provode reforme.
Posebno problematičnim smatra izostanak jasnih rokova za ispunjavanje uslova iz programa "5+2", upozoravajući da dugotrajna neizvjesnost ima posljedice po ekonomiju, investicije i ostanak mladih u zemlji.
Geidtov prijedlog tako otvara pitanje kako međunarodna zajednica može pripremiti povlačenje iz BiH, a da pritom ne ugrozi stabilnost države i ne ostavi prostor za nove političke blokade.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
