Britanska komemoracija za Srebrenicu: Genocid ne smijemo zaboraviti

Nacionalnom komemoracijom u Westminsterskoj palači danas je započela Sedmica sjećanja na Srebrenicu, koja će biti obilježena širom Velike Britanije. Kako navode britanski mediji, tim povodom bit će organizirano više od 100 događaja, a sve s ciljem prisjećanja na više od osam hiljada nevinih žrtava srebreničkog genocida.

Današnjoj službi u Westminsterskoj palači prisustvovalo je blizu 2.000 zvanica. Njima se, između ostalih, obratila i Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", koja je u proteklom ratu izgubila nekoliko članova svoje porodice.

Jednosatnu komemoraciju organiziralo je britansko dobrotvorno udruženje "Remembering Srebrenica", a nakon nje uslijedio je prijem koji je organizirao premijer David Cameron.

Obraćajući se prisutnima, Cameron je naglasio da se "nikada ne smije zaboraviti ono što se dogodilo", javio je BBC.

„Dvadeseta godišnjica genocida trenutak je da se sjetimo hiljada ljudi koji su izgubili svoje živote, da se prisjetimo njihovih porodica i nestalih članova porodice. Nažalost, agonija se nastavlja iz dana u dan i neće nikada izblijedjeti vremenom“, rekao je Cameron tokom komemoracije.

Paddy Ashdown: Srebrenica upozorenje šta se desi kad okrenemo leđa

Globalna javna osuda genocida pomoći će da se takva zla više nikada ne ponove, kazao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

On je izrazio duboku zahvalnost ljudima i Vladi Ujedinjenog Kraljevstva za podršku koju su pružili onima koji su preživjeli genocid – kroz finansiranje zgrade Memorijalnog centra u Srebrenici, rada Međunarodne komisije za nestale osobe, te programima pomoći za povratnike u Srebrenicu. Pohvalio je napore Velike Britanije u pokretanju i izradi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a da se obilježi 20. godišnjica genocida u Srebrenici.

"Snažno podržavam ovu rezoluciju jer obilježava godišnjicu s poštovanjem i  na diskretan način odaje počast žrtvama, pokazujući solidarnost s preživjelima, podsjećajući svijet na strašne posljedice odsustva reakcije pred sam genocid. Ova rezolucija treba potvrditi i ojačati odlučnost Ujedinjenih nacija da spriječi ponavljanje takvih zlodjela u svjetlu naučene lekcije genocida u Srebrenici."

Podsjetio je da su od 11. do 16. jula 1995. godine, uprkos rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, usvojenoj 16. aprila 1993, kojom je određeno da je Srebrenica "zaštićena zona" Ujedinjenih nacija, "odredi smrti Radovana Karadžića i Ratka Mladića pogubili su 8.372 bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici". 

"Desetine hiljada žena i djeca prisilno su deportirane. Porodice i zajednice su devastirane. Ujedinjene nacije nisu spriječile genocid uprkos obavezi da zaštite civilno stanovništvo Srebrenice. 'Zaštićena zona' UN-a, Srebrenica, tako se pretvorila u najmračniji čas Ujedinjenih nacija", kazao je Izetbegović, dodavši kako se radi o najgorem zločinu na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

"Dakle, više je nego prikladno, i historijski značajno, da Vijeće sigurnosti UN-a održi komemoraciju povodom genocida u Srebrenici, te oda počast žrtvama i preživjelima usvajanjem rezolucije koju je donijela Velika Britanija, tako da pozivam sve članice Vijeća sigurnosti da sutra glasaju za njeno usvajanje", naglasio je Izetbegović.

Najbolji način odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici, prema njegovim riječima, bio je da se nauče lekcije tog neuspjeha UN-a, te da se nikada više ne počine iste greške.

"Nažalost, čini mi se da to nije učinjeno. Uprkos učestalim obećanjima da su se izvukle pouke iz tragedije u Srebrenici, toliko puta u proteklih dvadeset godina svjedoci smo nespremnosti međunarodne zajednice da djeluje odlučno da se zaustavi pokolj civila drugdje u svijetu, posebno ako to nosi sa sobom bilo kakav rizik, teret ili cijenu", naglasio je Izetbegović. 

Podsjetio je kako je jedinstvena multietnička kultura Bosne i Hercegovine tkana kroz hiljadu godina tolerancije i poštovanja među građanima, bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost. Dodao je kako je "namjera počinilaca genocida bila da se uništi multietničko tkivo našeg društva kroz masovni pokolj, mučenja, silovanja, protjerivanja i pljačku" i da je ta namjera "kulminirala u Srebrenici u julu 1995.".

"Danas se vodi bitka u Bosni između onih koji nastoje oživjeti pluralistički karakter i tolerantni duh našeg društva i onih koji rade na učvršćivanju i produbljivanju etničkih podjela stvorenih silom i zločinima. Propust da se ponište posljedice neopisivih zločina koji su pokidali naše društvo bi sigurno došao kao nagrada onima koji su ih počinili, te bi istovremeno poslao opasnu poruku svim onima koji bi u budućnosti htjeli da počine genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, da se takvi zločini u konačnici isplate", kazao je član Predsjedništva BiH.

Naglasio je kako su pomirenje i obnova bh. društva krucijalni, ali najteži zadaci, jer ostaci nedavne prošlosti, posebno ideologije koja je inspirirala genocid, i dalje ometaju napredak. Zaključio je kako snage koje žele da razore bh. društvo i zemlju nikada neće uspjeti, "jer nikada nećemo dozvoliti da se Srebrenica, Prijedor, Zvornik i mnoga druga poprišta užasnih zločina odvoje od Bosne".

"Oni koji žele bolje odnose u BiH, i s Bosnom, morat će prihvatiti prošlost, suočiti se s istinom, spriječiti dovođenje u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje, prestati da vrijeđaju žrtve i one koji su preživjeli genocid, kao i negiranje sudski potvrđenih historijskih činjenica. To su stvari o kojima se ne može diskutirati. O svemu ostalom možemo pokušati da postignemo uzajamno korisne dogovore putem dijaloga i kompromisa", kazao je, naglasivši kako istina o genocidu u Srebrenici ne može biti predmet političkih pregovora, postizanja kompromisa, ili nekog usputnog rješenja koje je prihvatljivo za sve strane.

Odbacio je tvrdnje o tome da sjećanje i komemoracije genocida produbljuju podjele u bh. društvu i da mogu imati negativne posljedice po stabilnost u BiH. Istina o bilo kojem zločinu neophodan je preduvjet za stabilnost, kazao je Izetbegović. "Proces pomirenja ne može ići naprijed ako ne postoji zajedničko priznavanje zločina", kazao je Izetbegović.

Danas je u Westminsterskoj opatiji, povodom obilježavanja 20. godišnjice genodica u Srebrenici, upaljeno 20 svijeća. 

Komemoracija će biti održana i u srijedu, i to u Cardiffu, a predvodit će je premijer Walesa Carwyn Jones. Škotski premijer Nicola Sturgeon predvodit će komemoraciju u Edinburghu, u petak.