'Bošnjaci iz Srebrenice su nepotrebno stradali'

U nastavku suđenja Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom, penzionisani general Vojske Republike Srpske Dragomir Keserović izjavio je da je, poslije pada Srebrenice u julu 1995, bilo "nepotrebnog stradanja" Bošnjaka.

"Bilo je nepotrebnog stradanja pripadnika 28. divizije Armije BiH i, možda, civila koji su krenuli u taj proboj", rekao je, kao svjedok optužbe, Keserović, tadašnji bezbjednosni oficir Glavnog štaba VRS, aludirajući na kolonu od više hiljada muslimanskih muškaraca koja je iz obruča VRS oko Srebrenice pokušala da se šumom probije ka Tuzli.

Na pitanje tužioca Petera McCloskeya da li vjeruje da su hiljade Bošnjaka "po kratkom postupku" pogubljene nakon što ih je VRS zarobila, Keserović je odgovorio da se "ne može izjasniti o karakteru stradanja", zato što nije bio svjedok "ni zatvaranja, ni stradanja" zarobljenih Bošnjaka.

"U kakvom postupku - kratkom ili dugom" su Bošnjaci stradali "ne mogu svjedočiti", rekao je Keserović.

Tadašnji komandant VRS, general Mladić optužen je za genocid nad oko 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice u danima pošto je VRS, 11. jula 1995, zauzela tu enklavu koja je bila pod zaštitom UN.

Masovna strijeljanja, VRS je, po optužnici i ranijim presudama tribunala, počinila na više lokacija oko Zvornika, gdje su zarobljenici dovedeni iz okoline Bratunca.

Keserović je posvjedočio da mu je 16. jula 1995. general Mladić naredio da preuzme komandu nad operacijom "pretresa terena" i "gonjenja 28. divizije ABiH" koja je pokušavala da se probije iz obruča VRS oko Srebrenice u zoni odgovornosti Bratunačke brigade.

Cilj operacije bio je, kako je svjedok rekao, "da se stupi u borbu; da dođe do uništenja i gubitaka, zarobljavanja i razoružavanja" neprijatelja, poslije čega bi se sa zarobljenima postupalo po pravilu službe.

"Ili u skladu sa onim što je general Mladić želio", sugerisao je tužilac McCloskey. Keserović je odgovorio da ne može reći "šta je želio general Mladić mimo toga što je naredio. Nikakve naznake izvan tog zadatka da se nastavi sa blokadom nije dao - bar meni".

'Vojnički neprihvatljivo naređenje'

Mladićevo naređenje, Keserović je, međutim, smatrao "vojnički neprihvatljvim". Upitan zašto, rekao je da "nije bio komandant ni jedne od jedinica u operaciji", niti je imao komandnu strukturu na terenu. Komandant Bratunačke brigade, pukovnik Vidoje Blagojević "sve je to imao uhodano na terenu".

Svjedok je kazao da je, posredstvom nadređenog oficira, generala Zdravka Tolimira, izdejstvovao da Mladić izmijeni naređenje. Umjesto da preuzme komandu nad operacijom potrage za muslimanskim vojnicima, Keserović je dobio zadatak da ode u Bratunac i "prikupi informacije šta se i kako radi".

U Bratuncu je, kako je izjavio, trebalo da se sastane i sa obavještajnim oficirom GŠ VRS Radoslavom Jankovićem i prenese mu naređenje da se sa komandantom holandskog bataljona UNprofora, pukovnikom Thomom Karremansom dogovori o evakuaciji "plavih šljemova" iz Potočara preko Srbije.

Keserović je kazao i da je od generala Tolimira čuo da je u zoni Bratunca i Zvornika bio tadašnji šef uprave za bezbjednost GŠ VRS, pukovnik Ljubiša Beara. Tolimir mu je prenio i da su trojica pukovnika iz GŠ VRS upućena u komandu Zvorničke brigade da "vide šta se dešava i pomognu komandantu brigade".

Haški tribunal je generala Tolimira i pukovnika Bearu zbog srebreničkog genocida nepravosnažno osudio na doživotni zatvor. Pukovnik Blagojević osuđen je na 15 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja progona, ubistava i prisilnog premještanja srebreničkih Bošnjaka.

Svjedočenje Keserovića biće nastavljeno sutra.

General Mladić optužen je i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce, 1992-95.