Bosanski paradoksi: Entitetski dani državnosti

Dok se u Federaciji još uvijek raspravlja o tome da li ponedjeljak nakon Dana državnosti treba biti radni ili neradni, u Republici Srpskoj danas praznuju. Slavi se dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, praznik koji bi političari iz RS rado vidjeli kao Dan državnosti BiH. U Federaciji se, pak, Danom državnosti drži 25. 11., u sjećanje na Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a iz 1943.

Dva državna praznika u novembru posljedica su nedonošenja zakona o državnim praznicima, jer svi prijedlozi u posljednjih deset godina nisu imali entitetsku većinu. Sporno je to što se entiteti ne mogu dogovoriti od koje godine je Bosna i Hercegovina nastala. Analitičari tvrde kako još zadugo zakon neće biti donesen jer, u suprotnom, Bosna i Hercegovina bi davno profunkcionisala kao država, piše Slobodna Evropa.

No, kolika ovdašnja politika daje značaj tim praznicima, bez obzira iz kojeg je entiteta, pokazuje činjenica kako vladajuća struktura u Republici Srpskoj već godinama čini sve kako bi taj bh. entitet dobio samostalnost, a onda 21. novembar proglase državnim praznikom i neradnim danom. Sociolog Ivan Šijaković to ovako objašnjava:

„Zaista je to dvostruki cinizam. Prvo, ako će da slave dan Dejtonskog sporazuma, onda bi morali da kažu da je RS nastala potpisom Dejtonskog sporazuma. Tu se baš obrnuto čini – tvrdiš da je nastala 1992. a slaviš praznik od 1995. godine“.

Sulejman Redžić, predsjednik Kruga 99 za Radio Slobodna Evropa kaže: „Odnos RS prema danu Dejtona je vrlo znakovit. Oni na taj način vrše neku vrstu manipulacije i dovode u zabludu međunarodnu zajednicu.“

Ništa manje apsurdna situacija nije ni u Federaciji BiH. Vlasti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, koje su do sada 25. novembar obilježavale kao Dan državnosti i neradni dan, jučer su objavile da, s obzirom da je 25. u nedjelju, ponedjeljak će vjerovatno biti radni.

Trvenja bosanskohercegovačkih političara oko toga koji datumi se trebaju obilježiti kao državni praznici trajaće još dugo, ocjenjuju akademski radnici. Tim prije jer njima takvo stanje odgovara, ocjenjuje Asim Mujkić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka: „Političari kada bi se dogovorili oko tih stvari ne bi više mogli da budu izabrani i ne bi više mogli da uživaju svoje pozicije.“

Na naš upit je li nenormalno da u ovom dijelu svijeta Bosna i Hercegovina bude jedina koja ne zna koji su joj praznici državni, novinar Emir Imamović odgovara:

„Ja ne znam nijednu drugu državu na svijetu koja liči na BiH. Koga da uzmemo za primjer – Švicarsku, Belgiju, Sjedinjene Države? Pa po čemu mi ličimo na te države? Po čemu ličimo na Sloveniju ili na Crnu Goru? Ni po čemu.“