Bosanska knjiga mrtvih: 95.940 žrtava, bh. državljana

Foto: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

U proteklom ratu u Bosni i Hercegovini, u periodu 1992-1995, poginulo je/ubijeno je najmanje 95.940 bh. državljana, utvrđeno je (zasad) u Bosanskoj knjizi mrtvih, autora Mirsada Tokače, inače direktora Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC), koja je danas predstavljena u Sarajevu.

U Bosanskoj knjizi mrtvih, po opštinama su navedene liste s abecedno poredanim prezimenima i imenima žrtava. Uz prezime, ime oca, ime, stoji i datum i mjesto rođenja, nacionalna pripadnost, zatim datum i mjesto stradanja, te odrednica da li se radi o civilu ili vojniku

Ovo jedinstveno naučno, istraživačko, analitičko, socijalno i, konačno, statističko štivo u četiri toma prvi je zajednički spomenik svim bh. državljanima koji su izgubili živote ili nestali u ratu u našoj zemlji, kako je to istakla jedna od promotorica djela Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, koja je govorila o značaju i dubini ovakvog rada.

Autor Tokača, u kratkoj izjavi novinarima, naglasio je kako je ovo prvi put da su na jednom mjestu, u jednoj formi, prikazana imena ubijenih (ili nestalih) u periodu 1992-1995, s posebnim osvrtom na 1991. godinu u kojoj su naši državljani ginuli u Sloveniji i Hrvatskoj.


Piše: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

„Više neće biti igre s brojevima, uvodimo standarde prema kojima oni koji žele govoriti o brojevima, moraju govoriti imena. Drugo, mi ovim čuvamo sjećanje na naše sugrađane i pokušavamo osloboditi dnevni narativ te mitske priče ideologija, političkih i nacionalnih interesa, nego hoćemo da stvari nazovemo pravim imenom – a to su ime i prezime žrtve“, kazao je Tokača.



Dodao je da pored 95.940 bh. građana, postoji i 5,100 osoba za koje nisu mogli pouzdano utvrditi okolnosti smrti te su ostali u kategoriji 'spornih'. „Ostavljamo građanima da provjere ta imena i da nam se, znaju li neke činjenice, jave“, podvukao je autor.

U tom je smislu naglašeno da ova knjiga ostaje otvorena.

Prijateljske sugestije
Prof. dr Grebo imao je nekoliko 'prijateljskih sugestija' za autora. Da se knjiga, u nekom budućem izdanju, iz Bosanske preimenuje u Bosanskohercegovačku knjigu mrtvih; da umjesto 'ime oca' stoji 'ime oca ili majke'; da se metodološki koriguje termin 'nesiguran', u djelu nacionalnih pripadnosti, 'Bošnjak, Srbin, Hrvat i nesiguran'; da se razmisli o novom pojmu, umjesto 'mjesto stradanja' – na engleskom se jeziku, recimo, kaže Place of Death (mjesto smrti, op.a.).

Prof. dr Zdravko Grebo, predstavljajući Bosansku knjigu mrtvih, istaknuo je kako je ovo bio, uz sve kontroverze koji su ga pratile, zaista značajan i „skoro bih rekao, herojski poduhvat“. Objašnjavajući, profesor je kazao kako je „rat, ratovi, kakogod hoćete“, počeo onog trenutka kada smo te 1992. čuli vijest da je poginuo onaj čovjek, ona žena, ono dijete, imenom i prezimenom.

Njegove su riječi da je vrijeme da se prestane manipulacijom žrtvama i da se više neće moći lagati na ovoj osnovi. Podsjetivši prisutne na brojne, nedavne nemile događaje u BiH – poput rušenja ljiljana – i kazavši kako je stava da „pojedine ratne pretenzije nisu gotove“, Grebo je naglasio dodatni značaj danas predstavljene knjige.

„Svi ovi ljudi imaju zajedničkog imenitelja – smrt“, zaključio je Grebo, izrazivši nadu da se u ovaj projekat neće uplesti sujete, liderstvo ili novac.



O djelu je govorio danas i penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak koje je djelo ocijenio kapitalnim spomenikom našim ljudima, profesor Omer Ibrahimagić, koji je stava kako je autor, Bosanskom knjigom mrtvih, prekinuo „s kulturom da se mrtvi posmatraju samo kao statistika, te fra Ivan Šarčević koji je kazao kako su pred nama „četiri knjige teške kao povijest“: „Bosanska knjiga mrtvih, metafizičkom odgovornošću prema mrtvima i živima, izniman je doprinos novoj kulturi sjećanja i međuetničke solidarnosti.“

Uz predstavljanje knjige, u sarajevskom Unitic-u, danas je organizirana i izložba na kojoj je predstavljen 51 rad desetoro bh. umjetnika, koji su radili na ilustraciji knjige. Umjetnici, među kojima su Elena Monaco, dr Goran V. Janković, Mehmed Slezović i Vedran Babić, svoje su radove poklonili Istraživačko-dokumentacionom centru.

Današnjem događaju prisustvovali su i brojni gosti iz političkog i društvenog života Bosne i Hercegovine.