Bonska ovlaštenja: Umanjuje li visoki predstavnik suverenitet BiH 30 godina nakon rata?

Tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini visoki predstavnik i dalje koristi bonska ovlaštenja. Od uspostave OHR–a nametnuto je više od 900 odluka u Bosni i Hercegovini. Nedavno je visoki predstavnik Christian Schmidt donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, u kojem je osigurao finansiranje novih izbornih tehnologija, kao i isplatu duga Viaductu što je izazvalo različite reakcije.

Umanjuje li se suverenitet Bosne i Hercegovine nametnutim odlukama visokog predstavnika i zašto ih domaće vlasti ne donose?

Za bonskim ovlaštenjima tokom svog mandata u Bosni i Hercegovini posezao je i visoki predstavnik Christian Schmidt više puta. Svojim odlukama deblokirao je proces uspostave vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, poništavao odluke Narodne skupštine RS koje je smatrao antidejtonskim i neustavnim, nametnuo izmjene Krivičnog zakona i Izbornog zakona BiH.

Trending

Rukovodstvo SDS-a došlo pred CiK: Traže ponavljanje izbora u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Politički analitičari ocjenjuju da ne samo Schmidtove odluke, već i od njegovih prethodnika nisu išle u korist svih građana, već uglavnom određenih političkih grupacija ili samo jednog naroda.

"Naravno da je to porazno za suverenitet zemlje, ali s druge strane treba uzeti u obzir kompleksnost BiH i činjenicu kakva bi bila da nema predstavnika međunarodne zajednice i da li bi uopšte opstala", kaže za BHRT Mladen Bubonjić, politički analitičar.

A sta rade domaći političari. Izbjegavaju da preuzmu odgovornost i donesu bitne i teške odluke za budućnost Bosne i Hercegovine. Čekaju da to umjesto njih učini visoki predstavnik.

"To su iznuđene odluke visokog predstvnika, jer je vidio da to domaći političari ne žele da rade. Ovim svima nama čini medvjeđu uslugu, jer na ovaj način domaći političari neće naučiti da pregovaraju i da se dogovoraju. Ako želimo u EU moramo naučiti pregovarati", kaže Ivana Marić, politička analitičarka.

Da su domaći političari radili svoj posao kako treba, danas ne bismo imali visokog predstavnika, smatra urednik BIRNA. Ocjenjuje da su stotine odluka visokih predstavnika poslije rata doprinijele uspostavljanje trajnog mira u Bosni i Hercegovini.

"Ako političari stvarno imaju veliku želju da se zatvori Ured visokog predstavnika, jasno je da trebaju uraditi usvojiti zakone i implemetirati i uvesti nas u EU i tad će taj ured sasvim sigurno biti zatvoren.Oni to ne žele i visoki predstavnik je izgovor za sve što oni ne rade i strana koju mogu okriviti", stava je Semir Mujkić, urednik BIRN-a.

Gotovo sve Schmidtove poteze podržala je Američka ambasada u Bosni i Hercegovini, dok je Rusija zajedno sa Kinom svoj stav pokazala kada je odbila da podrži njegovo imenovanje u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i kada je prije tri godine obustavila finansiranje OHR-a.