Bitka kod 11 plavih: Tri dana koja su odbranila Trg heroja i Sarajevo

U zoru 5. oktobra 1992. godine počela je jedna od najžešćih bitaka za odbranu Sarajeva. Tri dana kasnije, 7. oktobra, Trg heroja ostao je u rukama branilaca, a pokušaj da se linija na ovom dijelu grada probije i Sarajevo presiječe na dva dijela bio je zaustavljen. U središtu borbi bio je nekadašnji restoran "11 plavih", uz pomoćni teren stadiona Grbavica.

"Isturena linija odbrane grada, duž Hrasnog Brda u neposrednoj blizini Željinog stadiona, unatoč žestokom dvodnevnom granatiranju ostala je stabilna. Agresor je u pokušaju da prodre prema Trgu Pere Kosorića (kako se nekad zvao Trg heroja) i dalje, ka ulici Ivana Krndelja, stigao do ove zgrade, nekadašnjeg restorana 11 plavih."

Tako je 8. oktobra 1992. godine izvještavao BHT, dan nakon što je završena bitka koja će ostati upamćena kao jedna od ključnih za odbranu Trga heroja, Hrasnog i tog dijela Sarajeva. Danas je teško zamisliti koliko je tih nekoliko stotina metara bilo važno... Ali upravo se tu, između okupirane Grbavice, Željinog stadiona, Hrasnog i Trga heroja, nalazila jedna od tačaka preko kojih je srpski agresor pokušavao ponovo napraviti ono što je za Sarajevo pod opsadom bilo pitanje opstanka, presjeći grad.

Trending

Bitka kod 11 plavih: Tri dana koja su odbranila Trg heroja i Sarajevo

Iako smo u ovaj tekst željeli ponovo uvrstiti videoreportažu BHT-a iz 8. oktobra 1992. godine, snimka više nema na internetu. Nema ga na YouTubeu, a nestali su i brojni drugi videosnimci iz vremena opsade Sarajeva i agresije na Bosnu i Hercegovinu, koji su godinama bili dostupni i ugrađeni u naše ranije tekstove. Linkovi koji su nekada vodili do njih danas vode – nigdje. Snimci su uklonjeni, a u mnogim slučajevima nije jasno kada, zašto i na čiji zahtjev.

To otvara pitanje koje nije samo tehničko: ko odlučuje da arhivski snimci jednog rata više ne budu dostupni javnosti? Ko ih uklanja i zbog čega? I postoji li za njihovo uklanjanje dokumentiran zahtjev, odluka ili obrazloženje? Ako se ratni snimci, svjedočanstva i televizijski izvještaji postupno gube iz digitalnog prostora, zajedno s njima nestaje i dio javno dostupne memorije o onome što se događalo u Bosni i Hercegovini. Zato ćemo, gdje god budemo mogli, čuvati tragove tih snimaka, njihove naslove, datume, originalne izvore i stare linkove. Jer digitalni trag može nestati mnogo lakše nego što mislimo, ali pitanje kome i zašto je odgovaralo da nestane ne bi trebalo nestati zajedno s njim...

Napad je počeo u zoru

No, vratimo se na Bitku kod 11 plavih. Drama je počela 5. oktobra 1992. godine. Jedna grupa agresorskih vojnika zauzela je restoran "11 plavih", smješten uz pomoćni teren stadiona Grbavica. U napadu su, prema svjedočenjima učesnika i kasnijim zapisima, bili i pripadnici specijalnih jedinica iz Niša, tzv. niški specijalci, poznati po pancirnim skafanderima. Nakon zauzimanja objekta, agresorske snage krenule su prema linijama odbrane Sarajeva. Jedan pravac išao je Dinarskom ulicom, današnjom Zvorničkom, prema glavnim ulazima u stadion, dok se drugi kretao zaobilaznicom iznad stadiona, prema linijama na Hrasnom i Trgu heroja.

Počela je višesatna pješadijska borba. Branioci grada dešavanja su pratili iz Štaba jedinice Ivan Krndelj (štab koji se nalazio u ulici Ivana Krndelja, danas ulica Azize Šaćirbegović, op. a.), odakle su upućeni prvi branitelji linije. Uskoro su stigle i druge jedinice, s Trga Heroja, iz Hrasnog, s Hrasnog Brda, a ubrzo su im se pridružili i specijalci MUP-a.

Muzej Armije RBiH u svojoj hronologiji posebno bilježi 6. i 7. oktobar kao dane bitke za "11 plavih" i navodi da su srpske specijalne jedinice ušle u objekat, nakon čega su bile blokirane, a potom uništene. Za stanovnike Trga Pere Kosorića, kako se tada zvao današnji Trg heroja, i okolnih dijelova Hrasnog, to nije bila karta na vojnoj mapi. To je bio njihov haustor, podrum, prozor.

Granatiranje je trajalo danima. Stanovnici su se sklanjali u podrume, uz upute da ne pale svjetla i da kroz podrumske prozore, zaštićene vrećama s pijeskom, prate šta se događa. Ulazi u haustore organizirano su čuvani.

Prve informacije koje dolaze do Trga bile su kada su u štabu Ivana Krndelja presreli radioporuku agresora da im hitno šalju pojačanja prema 11 plavih, jer "ima mnogo mrtvih i ranjenih". Zamjenik komandira jedinice na Trgu Nusret Branković donosi i prvu potvrdu informacije. Kaže da na Željinom stadionu ima mnogo mrtvih neprijatelja, a branioci su dobili sliku onoga što se događa i s druge strane linije. Borba je, međutim, još trajala.

"Nije im jasno zašto ovako silovito napadaju"

U naselje drugog dana bitke stižu strani novinari koji su na liniji bili i prije nekoliko dana.

Kako je ubijen starac koji je hranio golubove

"Neki od njih su ovdje bili i prije dva dana. Nije im jasno zašto četnici ovako silovito napadaju baš preko Trga i Hrasnog Brda. Zanima ih i koliko je od prekjučer izgorjelo stanova na Trgu. Odgovor je - oko 600. Zanimaju se i za imena boraca koji su se tu zatekli, njihovu nacionalnost, zanimanje... I bilježe imena: bošnjačka, hrvatska, srpska, crnogorska...", zapisao je jedan od branitelja i dodao:

"Pored zgrade, u kojoj je smješten Štab, pala je nova žrtva. Poginuo je starac koga Sarajlije dobro poznaju po tome što je hranio golubove. Pogodio ga je snajperista iz Ozrenske, koji, kažu neki od boraca, ponovo puca u njegova mrtva leđa. Za strane novinare to je nešto neobično: poginuo je, eto, starac koji je hranio golubove! Svi idemo prema mrtvom starcu, ali niko ne smije da mu priđe, jer snajperista i dalje puca u njegovo mrtvo tijelo. Taj prizor otići će danas u sve svjetske televizijske stanice... Niko, međutim, nije mogao da se sjeti kako se zove taj plemeniti čovjek, koji nikome u životu ništa nije skrivio. A glavu je izgubio jer je ponovo pošao da hrani golubove."

Kako su se borbe nastavile, prostor oko restorana postao je njihova ključna tačka. Komandant agresorskih jedinica na Grbavici Branislav Gavrilović Brne u pomoć je zvao i Vojislava Šešelja, od kojeg je tražio da zove Pale i da zahtijeva hitnu pomoć... Iz Dinarske stižu vapaji neprijatelja, traže od "svojih" transportere da odvezu mrtve i ranjene, ali pomoć ne dolazi. Agresorske jedinice pokušavale su zadržati zauzeti objekat i nastaviti prodor, dok su branioci nastojali zatvoriti prostor i vratiti kontrolu nad njim. Na čelu jedne od grupa branilaca bio je Jasmin Češko. Prema svjedočenjima učesnika, grupa boraca prišla je agresorskim vojnicima na svega nekoliko metara, toliko blizu da druga strana nije ni znala da su joj se približili.

U trodnevnim borbama poginula su dvojica pripadnika Armije RBiH – Sado Gojak i Mirhad Alibašić – dok su trojica branilaca ranjena, prema svjedočenju prvog ratnog komandanta Odreda Hrasno Brdo Envera Zornića. Njihova imena važan su dio priče o ovoj bici. Jer iza sintagme "odbranjena linija" uvijek stoje ljudi. U međuvremenu, gubici na drugoj strani bili su veliki. 

Specijalci slomljeni

Godinama kasnije, dokumentarni film 11 Plavih – Bitka za civile, autora Avde Huseinovića, upravo je kroz svjedočenja neposrednih učesnika pokušao rekonstruirati šta se događalo tokom ta tri oktobarska dana. Film je premijerno prikazan 2022. godine, povodom 30. godišnjice bitke. Huseinović je tada kazao da su u filmu govorili ljudi koji su neposredno učestvovali u borbama i da je poseban motiv bio upravo humani aspekt bitke.

Trećeg dana borbe, 7. oktobra 1992. godine, agresorski pokušaj proboja bio je slomljen. Trg heroja ostao je odbranjen, a linija odbrane između pomoćnog terena Željezničara i Hrasnog Brda nije probijena. Nakon ovoga, prema svjedočenjima učesnika, na tom dijelu linije više nije bilo pokušaja proboja kakav je viđen tih dana.

Danas je prostor nekadašnjeg restorana "11 plavih" dio grada kroz koji prolaze ljudi koji možda i ne znaju šta se tu dogodilo. Pomoćni teren Željezničara ponovo je prostor sporta, Trg heroja je mjesto svakodnevnog života, a Hrasno je samo jedno od sarajevskih naselja. Ali početkom oktobra 1992. godine nekoliko stotina metara tog prostora bilo je jedno od mjesta na kojima se odlučivalo hoće li Sarajevo preživjeti i upravo ovdje smo izvojevali jednu od prvih bitaka prema tako željenoj slobodi.