BiH u prošloj godini uvezla preko 11 milijardi KM robe više nego što je izvezla

Ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosila je 44,47 milijardi KM, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.

Kako se navodi u saopštenju, vrijednost uvezene robe je iznosila 27,77 milijardi KM, a izvezene 16,70 milijardi KM, što znači da je vanjskotrgovinski deficit iznosio 11,07 milijardi KM.

"Savjet ministara usvojio je analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2023. godinu, te zadužio Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da ove analize dostavlja na kvartalnom nivou. U 2023. godini BiH je najviše izvozila električnu energiju - u vrijednosti od 1,06 milijardi KM, a najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 2,40 milijardi KM", piše u saopštenju.

Trending

Intervju | Adelisa Saračević, mezzosopranistica: "Lik Grubače je bio motivacija za pripremu opere"

Dodaje se da je najviše robe BiH izvezla u Njemačku, i to za 2,68 milijardi KM.

"Slijedi izvoz u Hrvatsku za 2,55 milijardi KM, Srbiju za 2,09 milijardi KM, Austriju 1,72 milijardi KM, Italiju 1,45 milijardi KM, te Sloveniju 1,36 milijardi KM", ističe se u saopštenju.

S druge strane, najviše proizvoda je u prošloj godini stiglo iz Italije, u iznosu od 3,87 milijardi KM, Njemačke 3,34 milijarde KM, Srbije 2,83 milijarde KM, Kine 2,63 milijarde KM, Hrvatske 2,10 milijardi KM i Turske za 1,54 milijarde KM.

"BiH je najveću pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini imala sa Austrijom, i to 172,02 odsto, što je za 1,54 odsto više nego u 2022. godini, Slovenijom 126,32 odsto, te Hrvatskom 127,65 odsto, što je za 27,56 odsto više u odnosu na godinu ranije. Izvoz u zemlje EU iznosio je 12,19 milijardi KM, što je 7,86 odsto manje nego u 2022. godini, a uvoz iz zemalja Unije iznosio je 16,37 milijardi KM, što je 0,47 odsto više u odnosu na 2022. godinu", stoji u saopštenju Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Ekonomista Igor Gavran kaže da, iako ovi podaci sami po sebi ne govore dovoljno, jer je bitno vidjeti i strukturu razmjene i tržišno učešće na domaćem tržištu, jasno je da je ovoliki deficit štetan za ekonomiju.

"Kada znamo da ni struktura ni tržišno učešće domaće robe na našem tržištu nisu povoljni, onda je sve još gore. Period rasta vrijednosti izvoza i smanjenja deficita, koji je trajao neko vrijeme, bio je samo iluzija potaknuta inflacijom i rastom vrijednosti izvoza električne energije, ali sada se opet sve vraća na standardno nepovoljnu razmjenu, možda uz dodatno pogoršanje", istakao je Gavran za Nezavisne.

Dodao je da bez ekspanzije izvoza ne samo na postojeća nego i nova tržišta, bez poboljšanja strukture tog izvoza, odnosno prelaska na izvoz finalnih proizvoda i idealno vlastitih brendova, a uz smanjenje uvoza i povećanje učešća domaće robe na vlastitom tržištu u onim oblastima gdje to realno možemo ostvariti, neće niti ni promjena u ovoj oblasti.

"Domaće vlasti bi najviše pomogle da generalno unaprijede poslovno okruženje i znakove poslovanja, ali i da političari, umjesto rušenja ugleda i političke nestabilnosti, čemu svakodnevno doprinose, rade na pozitivnoj promociji i jačanju veza s potencijalnim i postojećim tržištima", naglasio je Gavran.