BiH prijeti finansijski slom
![BiH prijeti finansijski slom](https://radiosarajevo.ba/assets/default/article/871x540.jpg)
Piše: Dženana Karabegović, Radio Slobodna Evropa
Politička nestabilnost dovela je do toga da je, ionako
slabašna, bh. ekonomija na koljenima. U posljednjih nekoliko mjeseci, zbog
neformiranja izvršne vlasti, kreditni rejting je toliko pao da zemlji prijeti
„grčki scenario“. Sve to je dovelo do loše poslovne klime i izražene korupcije
na svim nivoima, a ukoliko se ovakav trend nastavi, u narednoj godini Bosni i
Hercegovini prije finansijski kolaps.
Dujko
Hasić, ekonomski ekspert u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kaže
za RSE kako je neozbiljan i neodgovoran odnos bh. političara prema ovakvoj
ekonomskoj situaciji najveća opasnost za državu.
„Zbog neformiranja izvršne vlasti na nivou
države, BiH neće imati odgovarajuću stopu rasta u narednom periodu. Ne može se
planirati gotovo nikakav pozitivan pomak, pa makar to bio i 0,5 procenata rasta
stope GDP-a“, kaže Hasić.
Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine iznosi oko 4,8 milijardi eura, u što nije
uključeno oko milijardu eura po osnovu preuzetih obaveza za infrastrukturu, odnosno
izgradnju koridora 5c. Naredne godine Bosna i Hercegovina trebala bi da počne
vraćati i kredit uzet od Svjetske banke i MMF-a u iznosu od milijardu i 200
miliona eura. Pitanje je samo kako će BiH vraćati dugove s obzirom da ni u ovoj
godini budžet nije donesen, niti postoji fiskalni plan za 2012.
Jedini prijedlog političara na sve to je da se nastavi privremeno finansiranje,
koje traje već 12 mjeseci, uprkos činjenici kako su preuzete obaveze mnogo veće
nego što su bile u budžetu 2010. na osnovu kojeg je i napravljeno privremeno
finansiranje.
„Najveći je problem da se
skoro godinu i po dana apsolutno niko ne bavi problemima ekonomije, privrede,
financiranja. A sve dok se to ne pokrene, sve drugo je zaista nemoguće
očekivati da se popravi. Vi morate stvoriti privredu koja proizvodi i koja
uplaćuje državi njene obaveze, koja zapošljava i koja isplaćuje plaće radnicima
da bi mogla da se pokrene potrošnja“, kaže profesor na sarajevskom
Ekonomskom fakultetu Hasan Muratović.
Sva zaduženja koje je Bosna i Hercegovina napravila u proteklih nekoliko godina
bila su radi finansiranja javne uprave, a procjene su da je u administraciji
zaposleno oko 100 hiljada ljudi. U privredu gotovo da nije uloženo ništa, zbog
čega je veliki broj preduzeća propao, a radnici ostali bez posla.
Jakšić: Političari ne rješavaju ono što su
dužni
Prema statističkim podacima, polovina stanovništva u zemlji je nezaposlena, a
stručnjaci upozoravaju da će se taj trend nastaviti i naredne godine.
„Unutrašnja nelikvidnost, a
time i isplata unutrašnjeg duga u zemlji će biti sve veća i veća, a to će
dovesti do zatvaranja sve većeg i većeg broja preduzeća, samim tim do povećanja
nezposlenosti i manje uplate poreza i doprinosa u fondove, tako da smo mi
apsolutno u jednoj silaznoj spirali i ja ne očekujem da će se bilo šta ozbiljno
u narednih tri do šest mjeseci desiti u smislu poduzimanja mjera za poboljšanje
situacije“, ocjenjuje Damir Miljević, ekonomski stručnjak.
Kakav je odnos države, u proteklih petnaest godina na svojoj koži najbolje su
osjetili privrednici čiji proizvodi su po konkurenciji na nivou onih koji
dolaze iz Kambodže, Gane i Hondurasa. Loš poslovni ambijent, kako navodi Mladen
Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH,
najviše doprinosi takvom stanju. On apeluje na vlast da povede računa o
privrednicima koji pune javne budžete.
„Snižen nam je rejting, poskupiće nam značajno
cijena kapitala. Objektivno teško se može računati na kamatu ispod 10 posto.
Naši političari su pokazali da nisu u stanju da formiraju vlast na državnom
nivou već više od godinu dana. Opterećenja koja se poslodavcima svaki dan
nameću zaista se ne mogu održati - ona već prelaze 77 posto uključujući i
parafiskalne namete. Takav stepen opterećenja ne postoji na zemljskoj kugli“,
navodi Pandurević.
„Političari ne rješavaju ono što su dužni na
ekonomskom planu. Ogromnu energiju troše, pa se postavlja pitanje šta bi bilo
kad bi je usmjerili na druga područja?“ kazao je ekonomista Dušan
Jakšić.
Ekonomska pitanja nisu bila predmet rasprave ni u državnom
Parlamentu. U svega 15 sjednica Zastupničkog i sedam Doma naroda, poslanici i
delegati su se međusobno prepucavali, a umjesto privrednih i životnih problema
stanovnika, vrlo često su vodili raspravu o tome ko je počeo rat 1992. Za takvu
priču su najplaćeniji u regiji, prema istraživanju Centara civilnih
inicijativa.
„U svemu tome naravno trpe građani BiH - jer
političari uredno primaju svoje plaće i sve druge beneficije. Dok god ne budu
ugroženi njihov osobni interes, njihova primanja, njihove plaće i druge
beneficije, bojim se da neće puno razmišljati o interesima građana, a kada to
bude ugrožene, onda sam uvjeren da će se vrlo brzo dogovoriti i o
konstituiranju Vijeća ministara i da će se onda brzo usvojiti proračun
institucija i međunarodnih obveza BiH i da će krenuti efikasniji rad nego što
je to sada“, smatra Ivica Ćavar.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.