BiH nema krematorij: Kremiranje posmrtnih ostataka samo u Zagrebu ili Beogradu

Kremiranje posmrtnih ostataka umrlih još nije moguće obaviti u Bosni i Hercegovini, jer ne postoji nijedan krematorij, a kremiranje umrlih osoba iz BiH se uglavnom vrši u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji.

Iako je još 2008. godine bilo najavljeno da će do kraja te godine kremiranje biti moguće u Visokom u krematoriju pri Javnom komunalnom preduzeću Gradska groblja Visokom, do realizacije tog projekta nije došlo.

"Rješenjem Općinskog suda u Zenici 12. maja 2014. nad Javnim komunalnim preduzećem Gradska groblja d.o.o. Visoko otvoren je stečajni postupak te ta činjenica utiče na namjeru bilo kojeg investicionog projekta, pa samim tim i krematorija čija je izgradnja od tadašnje Uprave bila najavljena 2008. godine", kazali su Feni iz JKP Gradska groblja Visoko. 

Također, izgradnja krematorija bila je predviđena i na novoj lokaciji gradskog groblja u banjalučkom naselju Vrbanja, međutim, krematorij još nije izgrađen.

"U naselju Vrbanja 2008. je projektovano gradsko groblje i u tom projektu je predviđen i krematorij koji nije izgrađen. Projekt je bio u tri faze, dosad je samo završena prva, a u drugoj fazi je planirana izgradnja zgrade uprave i krematorija te proširenje dijela groblja", potvrdio je Feni rukovodilac Operativnog centra Gradskog groblja Banja Luka Dejan Kurtinović.

Naglasio je da zasad nema informaciju kada će biti izgrađen krematorij, odnosno kada će uslijediti nastavak druge faze projekta, te pretpostavlja da je izgradnja krematorija prolongirana zbog finansijske krize. 

Iz KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo navode da je u okviru grobalja Bare i Vlakovo, uz podršku Skupštine, Vlade KS-a i resornog ministarstva, izgrađen Kolumbarij za polaganje urni s pepelom umrlih osoba, a na groblju Vlakovo Vrt sjećanja u okviru kojeg se nakon kremiranja pepeo pokojnika može rasuti na tlo.

"U toku jedne godine na grobljima kojim upravlja i gazduje KJKP Pokop d.o.o. Sarajevo, položi se u prosjeku 15-20 urni s pepelom umrlih osoba, a na groblju Vlakovo u Vrtu sjećanja rasut je pepeo jedne umrle osobe - navodi šef komercijalne službe Pokopa Šefik Vatreš.

U razgovoru za Fenu naglašava da se zbog činjenice da u BiH nema krematorija, urne umrlih osoba donose iz inozemstva.

"Po zahtjevu srodnika i zainteresovanih osoba KJKP Pokop više puta u toku godine organizuje odvoz umrle osobe na kremiranje u Zagreb, nakon čega urnu vrati u BiH", kazao je Vatreš.

KJKP Pokop ima izrađen glavni izvedbeni projekt izgradnje krematorija na groblju Vlakovo, a njegovom izgradnjom, dodaje Vatreš, znatno bi se smanjili trenutni troškovi za odvoz u inozemstvo i opremanje umrlog po propisima međudržavnog transporta.

Vatreš smatra da je investicija za izgradnju krematorija važna ne samo za Kanton Sarajevo već i za cijelu BiH iz više razloga.

"U okviru ovakvog objekta, osim namjene za kremiranje umrlih osoba i zbrinjavanja medicinskog otpada (patohistološkog), interes za svoje djelovanje može naći više institucija. S ekološkog aspekta ovakav objekt je neophodan zbog ogromnog smanjenja rizika od raznih onečišćenja, zagađenja, pa čak i zaraza. S druge strane, obezbjeđuje mogućnost kremiranja pod mnogo povoljnijim uslovima nego sada", objašnjava Vatreš.

Od četiri svjetske monoteističke religije čiji pripadnici žive u BiH, samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.

Muftija sarajevski Enes Ljevaković kazao je Feni da u islamu uopće nije dopušteno kremiranje jer kremiranoj osobi ne može biti klanjana dženaza.

"Islamska zajednica ima stav da postupak kremiranja nije u duhu islamske tradicije i  suprotan je principima islama. Islam zagovara tradicionalni način kopanja osobe u uobičajena tradiconalna greblja i mezarja, bez kremiranja. To nije dopušteno u našoj vjeri i mi to ne podržavamo", istakao je Ljevaković.

Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo kaže da je stav Pravoslavne crkve prema kremiranju takav "da je to nepoželjna praksa".

"To je nepoželjna praksa iz prostog razloga zato što je tijelo vrlo bitno za pravoslavno doživljavanje svijeta čovjeka i Boga. Stav Pravoslavne crkve je da se ona načelno protivi kremiranju. U izuzetnim slučajevima, ukoliko postoje izvjesne okolnosti, može se dozvoliti opelo i čovjeku koji je kremiran pod uslovom da to nije bila njegova želja", navodi Đogo. 

Savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice BiH Eli Tauber kaže da je "zabranjeno da se vrši kremacija Jevreja".

"Tijelo čovjeka je Božiji proizvod, Bog ga je stvorio. Pošto je Bog stvorio čovjeka mi nemamo pravo da raspolažemo tim i da uništavamo Božiju sliku", pojašnjava Tauber.

S druge strane, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević podsjeća da u Zakoniku kanonskoga prava stoji da "Crkva usrdno preporučuje da se čuva pobožni običaj pokapanja tijela preminulih, ali ipak ne zabranjuje spaljivanje, osim ako je izabrano zbog razloga protivnih kršćanskom nauku“.

"Dakle, Crkva se ne protivi odluci onih koji žele kremirati svoje tijelo nakon smrti. Zato svećenici i u takvim slučajevima vode sprovodne obrede i govore o uskrsnuću mrtvih", dodao je Tomašević.

Kremiranje posmrtnih ostataka ljudi iz BiH vrši se pretežno u susjednoj Hrvatskoj.

"U krematoriju Gradska groblja Zagreb broj obavljenih usluga kremiranja umrlih, dopremljenih iz BiH, u 2015. godini bio je 35 kremiranja", potvrdio je voditelj Službe nabave, prodaje i marketinga Gradska groblja Zagreb Davor Ožvald.

Naglašava da je broj kremiranih osoba u 2015. godini, od 8.137 pokopanih na grobljima kojima upravljaju Gradska groblja (grad Zagreb) bio 3.413, i odnos obavljenih klasičnih ukopa i broja kremiranih je 58 naprema 42 posto.

U Javnom komunalnom preduzeću Pogrebne usluge Beograd kažu da pretpostavljaju da postoje osobe iz BiH koje koriste usluge kremiranja u ovom preduzeću, ali da u okviru njihove baze podatka ne postoje kriteriji pretrage koji bi dali relevantne podatke o broju kremiranih osoba iz BiH.

Prema evidenciji JKP Pogrebne usluge Beograd, u toku 2015. sahranjeno je 13.059 preminulih osoba, dok je kremirano njih 2.686, što znači da su kremacije zastupljene s nešto više od 20 posto.