BiH bi lako mogla 'propasti k'o Grčka'

Ekonomska kriza koja potresa Grčku, ali i ostale evropske zemlje, bh. političare ne zabrinjava. Državni premijer i premijer Federacije nalaze se na Dalekom Istoku, u posjeti Japanu i Kini, i sve to o trošku države, čiji je vanjski dug dvije milijarde eura, a unutrašnji milijardu i po, piše Slobodna Evropa.

Grčka sudbina je moguća

Umjesto u privredu, sav novac od prihoda odlazi na plate 100 hiljada zaposlenih u administraciji, a ako nastavi tim tempom, Bosna i Hercegovina mogla bi „propasti kao Grčka“.

Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine uskoro bi zemlju moglo dovesti do bankrota. Država - koja prema procjenama ima oko četiri miliona stanovnika - ima 17 parlamenata i 14 vlada, a svaka od tih izvršnih institucija po 14 ministarstava. I dok cifra nezaposlenih prelazi 600.000, u javnom sektoru radi oko 100.000 ljudi.

Apsurd predstavlja činjenica da država trenutno pregovara sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi dobila novac koji će biti usmjeren isključivo za javni sektor, kaže zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović:

„To su odobrila tri premijera i tri ministra finansija. Jednostavno, oni su to uzeli da bi sačuvali socijalni mir. Tu nema nikakve dileme. Ali je žalosno što se sad ništa ne poduzima da i u ovoj godini, i narednoj, isto tako ne budemo morali to dizati. Znači, kad-tad moraju se povući potezi da trošimo onoliko koliko imamo.“

Iako je i sama predstavnica zakonodavne vlasti, Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, kaže kako bi grčki bankrot trebao poslužiti Bosni i Hercegovini kao primjer, prvenstveno u onom dijelu koji se odnosi na smanjenje javnog sektora. Na naše pitanje da li je izvršna vlast to spremna da uradi, Hadžiahmetović odgovara:

„Cijenim da su ključni akteri iz BiH, u ovim burnim danima i satima za evropsku ekonomiju i euro, na dalekim azijskim destinacijama i vrlo sam skeptična da se može tako nešto poduzeti.“

Neodgovornost prema domaćoj proizvodnji

Ekonomistica Svetlana Cenić tvrdi da postojeća vlast krije podatke o stvarnoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Prema njenim riječima, vlast razmišlja samo o tome kako da prikupi novac za administraciju, zataška nezadovoljstvo socijalnih kategorija, ne razmišljajući ko će i kako vratiti novac koji se svake godine posuđuje od međunarodnih finansijskih institucija:

„Struktura bruto domaćeg proizvoda Grčke 70 posto se naslanja na usluge. Privilegije, koje su Grci tako obilato davali, prenesimo na jednu malu bh. ekonomiju, pa ćemo vidjeti da i ove privilegije koje su date apsolutno nisu u skladu sa ekonomskom situacijom – od troškova za kola, telefone, reprezentacija, plata i svega ostalog, dok oni, koji bi trebalo da iznesu taj teret stvaranjem nečeg novog unapređujući bruto domaći proizvod, zapravo grcaju.“

U prva četiri mjeseca, bosanskohercegovačka privreda zabilježila je minimalan oporavak. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Fikret Čaušević, navodi da to nije rezultat boljeg odnosa vlasti prema privrednicima, već naznaka izlaska iz krize zemalja zapadnog Balkana.

Čaušević kaže da su bh. političari neodgovorni prema domaćoj proizvodnji i ukupnom ekonomskom stanju u zemlji:

„Bh. političari – na način na koji razgovaraju, predstavljaju BiH u svijetu – ne doprinose poboljšanju mogućnosti da BiH ostvaruje veće stope ekonomskog rasta, odnosno da se brže izvlači iz krize.“

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba