Bh. žrtve promijenile svijet, obespravljene u BiH

Outreach program Haškog tribunala danas je u Sarajevu predstavio svoj prvi filmski projekat, dokumentarac Kraj nekažnjivosti: Seksualno nasilje i trijumf pravde. Film govori o žrtvama seksualnog nasilja iz BiH, njihovoj hrabrosti – haškim svjedočenjima koja će odigrati historijsku ulogu u međunarodnom krivičnom gonjenju seksualnog nasilja počinjenog tokom ratnih sukoba.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) inače je prvi međunarodni kazneni sud koji je izrekao osuđujuće presude za silovanje kao vid mučenja i za seksualno porobljavanje kao zločin protiv čovječnosti.

Žrtve su i dalje povrijeđene...

Film Kraj nekažnjivosti: Seksualno nasilje i trijumf pravde treba podsjetiti i na neispunjene obaveze prema žrtvama, obaveze koje je BiH prihvatila međunarodnim sporazumima, konvencijama, deklaracijama... Kako je za portal Radio Sarajevo izjavila Lejla Mamut, koordinatorica za ljudska prava organizacije TRIAL – suorganizator današnjeg događaja – žrtve su i dalje povrijeđene, a njihova prava se kontinuirano krše.

Od početka rada MKSJ-a, od ukupno 161 optuženog, 78 ih se u optužnicama teretilo za seksualno nasilje

Sličnog je stava i bh. ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur, koja je u uvodnom izlaganju prokomentirala da se mora razgovarati o tome koliko i kako smo, 20 godina nakon rata, poboljšali ili pogoršali živote žrtava seksualnog nasilja.

Džumhur je naglasila da naša zemlja još uvijek nema jednoobraznu definiciju 'žrtve', a one nemaju jednak tretman u svim krajevima BiH. Recimo, žrtve seksualnog nasilja zakonski su u Federaciji BiH samo djelomično priznate, u RS još je veći problem, što govori da su, općenito, u društvu različito tretirani. „Mnogo je ljudi uvedeno u prava, a ne uživaju ih.“

Opisivajući bh. pravosudni proces, Džumhur je rekla i kako žrtve sve češće odbijaju svjedočiti jer se osjećaju samo kao instrumenti u rukama tužilaštava

Veliki je problem, smatra ona, i to što se kreira veliki broj strategija koje su u koliziji jedna s drugom, a ne postoji ni institucija koja bi te strateške dokumente objedinila, ujedinila i formulisala na pravi način. Također, Džumhur je upozorila na to da se nije osigurao princip izjednačavanja ratnih i civilnih žrtava, što je opet kršenje međunarodnih normi, a to vodi to toga da žrtve same pokušavaju ostvariti prava, sudovi su prenatrpani njhovim žalbama, a žrtve nezadovoljne sistemom jer pravda nije dostignuta.

Historijski značaj svjedočanstava

Pitali smo za komentar i Nermu Jelačić, šeficu Outreach programa MKSJ-a, koja je podsjetila na historijski značaj svjedočenja bh. žrtava seksualnog nasilja. Ona je navela da će dokumentarni film, nakon Zagreba, Vukovara i danas Sarajeva, biti prikazan i u ostalim dijelovima bivše Jugoslavije (Tuzla, Prijedor, Beograd, Skopje, Kosovo...), te je podsjetila da se nakon 19 godina rata, rad Haškog tribunala privodi kraju – još im je ostalo nešto više od dvije godine mandata.

U sarajevskoj sali kina Obala mogla su se vidjeti poznata lica be-ha žrtava koje su preživjele ratnu torturu, te se borile za sankcioniranje zločinaca nakon rata, a nakon dokumentarca, svoja viđenja ovog pitanja predstavili su tužioci BiH Božidarka Dodik i Ibro Bulić, direktorica zeničke Medice Sabiha Haskić, te šefica Odjeljenja za podršku svjedocima Suda BiH Alma Taso-Deljković.

Uz Outreach i TRIAL, organizaciju današnjeg prikazivanja dokumentarca kao i naknadni (javni) dijalog o seksualnom nasilju i odgovornosti u ratu, pomogli su UN Women (bivši UNIFEM) i OSCE.