Predstavnici bh. dijaspore poručuju: Vlast nas ignorira i žele nas razdvojiti

Upravo to, nezadovoljstvo zbog nepostojanja saradnje države i bh. dijaspore u brojnim drugim segmentima, uzrokovalo je reakciju članova dijaspore, koji su uputili Predsjedništvu, Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH pismo sa sedam zahtjeva.

U ovom pismu članovi bh. dijaspore okupljeni oko Inicijative građana BiH van granica BiH zahtijevaju od bh. vlasti da usvoji Zakon o dijaspori, uključivanje višegodišnjih zahtjeva bh. dijaspore u novi Izborni zakon, popis građana BiH u dijaspori, te osnivanje odgovarajuće institucije koja bi sarađivala sa dijasporom.

Predstavnici bh. dijaspore: Ministarstvo nas želi razdvojiti i ignoriraju naše zahtjeve

"Došlo je do spontane reakcije od nas iz dijaspore nakon što je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice organiziralo sastanak, na koji su doveli konstitutivne narode da bi ljude, odnosno dijasporu BiH razdvojili. Organizirali sastanak na koji su doveli konstitutivne narode da bi ljude, odnosno dijasporu BiH razdvojili. Znači oni neće da sarađuju sa nama koji smo ovdje vani, nego hoće da dovedu ljude iz BiH i da ti ljudi rade tamo stvari koje im oni narede. Također, i to mapiranje dijaspore može značiti samo manipuliranje i pripremanje izbornog tijela", kazao je za Radiosarajevo.ba jedan od potpisnika ovog pisma i predstavnik dijela dijaspore u Švicarskoj Enes Abdić.

On je istaknuo kako su potpisnici ovog pisma ukazali na to da ovo ministarstvo nikakve dopise ne upućuje službeno, putem konzulata i ambasade, nego da "žele otvoriti reprezentativna, paralelna tijela".

"Najveći problem je što oni u ministarstvu manipuliraju i nikada ne daju konkretan odgovor na naše zahtjeve koje im uputimo. Oni nas apsolutno ignoriraju, odgovore nam nešto, ali ne odgovaraju nam na konkretne upite. U sve to su upetljali i Svjetski savez dijaspore, kazali kako su s njima potpisali određeni ugovor, a nama su iz ovog saveza potvrdili da to nije tačno", istaknuo je Abdić.

Borovac: Riječ je o nesporazumu, želimo sarađivati s iseljeništvom

Ipak, iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ističu kako to nije tačno, te da je došlo do nesporazuma, ali i da pozivaju potpisnike ove inicijative, odnosno pisma, na sastanak kako bi razgovarali o svemu.

"Prije svega raduje nas činjenica da ste nam se ponovo obratlii i da se osobe koje vode porijeklo iz BiH, a koje su van granica domovine, zajednički udružuju, djeluju, te uspostavljaju stavove koji korespondiraju sa stavovima ministarstva, a to su: uspostava, razvijanje i njegovanje odnosa sa iseljeništvo. Ministarstvo je u svom prvobitnom odgovoru ukazivalo na podršku Svjetskog saveza dijaspore isključivo zbog činjenice da više osoba koje su navedene kao regionalni koordinatori inicijative su i članovi Svjetskog saveza dijaspore BiH", stoji u stavu ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Semihe Borovac koja nam je poslana.

U svom stavu ministrica Borovac posebno je odgovorila na zabrinutost dijaspore u vezi s formiranjem reprezentativnog tijela dijaspore u Njemačkoj, ali i i aktivnosti mapiranja iseljeništva, te pojasnila da ovo ministarstvo nije nadležno da donosi odluke o svim upućenim zahtjevima.

"U odnosu na zahtjeve koje ste uputili ovom ministarstvu ističemo da smo pripremili i odaslali više dopisa institucijama koje su nadležne za pitanja koja ste postavili. Morate razumjeti da ovo ministarstvo nije nadležno za sva pitanja i zahtjeve koje ste postavili te da smo upravo zbog toga uključili i druge institucije koje mogu dati odgovore na postavljena pitanja. Po dobijanju odgovora od nadležnih institucija mi ćemo vam ih uputiti", zaključuje se u stavu.

Alijagić: Država je pala na ispitu tretiranja dijaspore, a njen potencijal je ogroman

Suprotno od stavova ministarstva, osnivač organizacije Naša perspektiva Armin Alijagić, koja se bavi aktiviranjem resursa bh. dijaspore za razvoj domovine, ističe kako je problem BiH to što nikakav pomak nije ostvarila kada je riječ o zakonodavstvu za dijasporu.

"U proteklih osam godina mi nismo imali previše pomaka kada je riječ o zakonodavnom okviru. Pomoć koju dijaspora pruža i njen potencijal su ogromni, ali od države nismo vidjeli neke inicijative koje bi omogućile bolje tretiranje dijaspore. Ako vam neko pomaže, ako ima jednu trećinu udjela u bruto nacionalnom proizvodu, kao što je to bh. dijaspora, ta grupa zaslužuje da se tretira bolje. S druge strane država je jako malo ponudilo toj dijaspori, nemamo Zakonu o dijaspori, nemamo razvojnu strategiju, niti bilo kakvo tijelo ili agenciju koje bi bilo nadležno za dijasporu. Kao država, nažalost, pali smo na tom testu", kazao je Alijagić za Radiosarajevo.ba

Ipak, dodao je kako je dobar pomak napravljen nedavno kada je usvojena Politika u vezi sa saradnjom sa dijasporom, u kojoj se predviđa usvajanje Zakona o dijaspori i razvojne strategije saradnje sa dijasporom.

"To je jedina svijetla tačka u zadnjih 20 godina rada sa dijasporom. Ali je vrlo važno i dalje pratiti kako će se ona implementirati. Mi u okviru svoje grupacije imamo kreiranu Globalnu razvojnu mrežu bh. dijaspore koja okuplja najaktivnije bh. organizacije širom svijeta i zamišljeno je da to bude glas dijaspore prema BiH. Ova mreža će do kraja 2019. godine Vijeću ministara predati prijedlog Zakona o dijaspori, koji je podržala i holandska ambasada. A sve to, inicijative i prijedlozi, važni su kako bi se poboljšao ekosistem potreban za saradnju BiH i njene dijaspore", zaključio je Alijagić.