ANUBiH konferencijom obilježio Svjetski dan pismenosti: Nije dovoljno znati čitati i pisati

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) obilježila je Svjetski dan pismenosti, 8. septembar, konferencijom posvećenom temi "Pismenost za ljude, planetu i prosperitet".

U 21. stoljeću, pismenost obuhvata digitalne, medijske, socio-kulturne, funkcionalne, kritičke i stilističke kompetencije, kao i sposobnost cjeloživotnog učenja.

Profesorica Marina Katnić Bakaršić kazala je da je i danas neophodno govoriti o elementarnoj pismenosti, ali da savremeno društvo zahtijeva mnogo širi koncept.

Trending

Osoba pala sa zgrade tržnog centra u Sarajevu: Policija na terenu

"Pismenost 21. stoljeća uključuje, osim umijeća čitanja i pisanja, i digitalnu i vizualnu pismenost, ali i sposobnost snalaženja u različitim diskursima i registrima. Nije dovoljno samo čitati i pisati. Važno je znati izraziti svoje misli, emocije i zahtjeve, ali i razumjeti administrativne, pravne, naučne i druge tekstove", rekla je Katnić Bakaršić.

Posebno je ukazala na značaj stilističke pismenosti, ocjenjujući da je mladima potrebno omogućiti razvoj kompleksnih jezičkih kompetencija koje odgovaraju zahtjevima savremenog društva.

Prije oko 2h

MC Srebrenica: FARE će UEFA-i predložiti suspenziju Fudbalskog saveza Srbije

"Često zaboravljamo da i danas imamo veliki broj ljudi koji nisu elementarno pismeni, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Potrebno je ukazivati na značaj jezika i knjige, ali i djelovati kroz obrazovanje i obrazovne politike kako bi se svim građanima omogućilo opismenjavanje", kazala je.

Akademkinja Adila Pašalić Kreso istakla je da je pismenost osnovno ljudsko pravo i preduvjet za uspješan život pojedinca u zajednici.

Govoreći o ovogodišnjoj temi UNESCO-a, kazala je da tema pismenost povezuje s čovjekom, planetom i prosperitetom, odnosno s dostojanstvom, kritičkim mišljenjem, cjeloživotnim učenjem, zaštitom okoliša, smanjenjem nejednakosti i prilagođavanjem digitalnom i tehnološkom razvoju.

"Pismenost nije samo sposobnost čitanja i pisanja. Ona podrazumijeva i razumijevanje svijeta u kojem živimo te sposobnost da djelujemo na način koji doprinosi čovjeku i planeti", kazala je Pašalić Kreso.

Pašalić Kreso upozorila je i na paradoks savremenog svijeta u kojem visokoobrazovani pojedinci učestvuju u stvaranju sukoba i drugih prijetnji za čovjeka i planetu.

"Najveća prijetnja čovjeku jeste čovjek, a najveća prijetnja planeti također je čovjek. Ako ne razvijamo istinsku pismenost, odnosno sposobnost razumijevanja svijeta i odgovornog djelovanja, srljamo u pravcu koji nikome ne može donijeti dobro", kazala je.

Istakla je da borba za pismenost mora biti kontinuirana, posebno kroz obrazovanje djece i mladih, podsjetivši na poznatu UNESCO-ovu poruku da'obrazovanje dječaka obrazuje pojedinca, dok obrazovanje djevojčice može obrazovati cijele generacije'.

"Širenje ideje da možemo učiniti mnogo za drugog čovjeka i za planetu treba ostati naša ideja vodilja", zaključila je Pašalić Kreso.

Prije 21min

Generali BiH uputili poruku političarima: Dosta kalkulisanja, ostavite branioce na miru

Kao sociologinja kulture, prof. dr. Sarina Bakić je naglasila da danas ne bismo trebali govoriti o pismenosti u smislu pisanja, čitanja, korištenja digitalnih tehnologija, nego "o kapacitetima i vještinama da se razumije, odnosno, čita društvo".

"Treba da smo svjesni, kritički orijentirani prema društvu kojem pripadamo, ne kritizerski, nego da znamo da čitamo određene pojave, fenomene, različite vrste društvenih anomalija koje se dešavaju, da se borimo protiv stereotipa i predrasuda koje postoje u našem društvu i šire. Da učimo mlade ljude, djecu, o tome kako je važno biti aktivan učesnik u društvu, da učestvuju u procesima - u školama, na fakultetima, u nevladinom sektoru, uopšte u društvu, i da idemo ka promjenama o kojima toliko godina govorimo i, nažalost, ne vidimo neki pomak", kazala je ona.

Kada je u pitanju socijalno-kulturna pismenost, Bakić smatra da je ona vrlo važna.

Važno je da mladi ljudi i djeca, svi mi zajedno s njima, počev od naših svakodnevnih interakcija, našeg svakodnevnog života, da učimo. Jer tu mi možemo da vidimo koliko smo u našem društvu u stvari zakazali.

"Mi više ne slušamo drugoga, mi govorimo samo o sebi, mislimo samo na svoje potrebe, i vrlo je važno vratiti, pa čak i u obrazovnim politikama i u kulturnim politikama, pitanja kulturnog dijaloga, i opet se vratiti na razvijanje humanističkog odnosa prema zajednici kojoj pripadamo", zaključila je profesorica Bakić.

Ovogodišnja tema, pod okriljem UNESCO-a, ukazuje na savremeno razumijevanje pismenosti koje nadilazi tradicionalnu sposobnost čitanja i pisanja.  U 21. stoljeću, milioni ljudi širom svijeta i dalje nemaju osnovne vještine čitanja i pisanja. Procjenjuje se da je više od 700 miliona ljudi u svijetu nepismeno, a najveći udio zabilježen je u južnoj i jugozapadnoj Aziji, gdje stopa nepismenosti iznosi oko 40 posto.