Andrej Đerković: Hokejaška izmjena

Deportacija ilegalnih afganistanskih imigranata (Foto: AFP)

Piše: Andrej Ðerković

U isti dan kada je prije mjesec dana, na novi terminal Međunarodnog aerodroma Khwaja Rawash u Kabulu u svoju domovinu (d)otjerano devet Afganistanaca, Bernard Kouchner, francuski ministar vanjskih poslova (ujedno i ministar europskih poslova), za govornicom Francuskog parlamenta, obećao je da će se boriti da broj afganistanskih državljana koji budu dočekani na tlo Francuske, bude veći od broja Afganistanaca koji „moraju izaći“ iz zemlje.

Privilegije afganistanskim studentima

Što je obećao, to je i izvršio. Protivno aktualnoj politici Erica Bessona, ministra za imigraciju, integraciju i nacionalni identitet, koji je odlučan da protjera sve strane državljane koji ilegalno borave u zemlji, oko stotinu mladih Afganistanaca će dobiti poziv da se nastani nekoliko mjeseci u Francuskoj.

Prije nekoliko dana, na istom pariškom aerodromu, koji je korišten za protjerivanje devet Afganistanaca, po sistemu „hokejaške izmjene“ u Pariz je, dočekana od strane osoblja Ministarstva vanjskih poslova, stigla i prva grupa privilegovanih studenata.

I dok Francusku već godinama potresaju skandali u sistemu univerzitetskog obrazovanja, te višemjesečni štrajkovi studenata zbog loših studentskih uslova stanovanja i visokih školarina, odabrani afganistanski studenti će imati pravo na stanovanje i mjesečnu stipendiju od 750 eura, finansirano od strane francuskog Ministarstva vanjskih poslova, to jest od novca poreskih obveznika.

Čitava akcija je naišla na reagovanje, sa jedne strane, dijela stanovništva koji je frustriran u vezi sa ljudskim (pa možemo slobodno reći i moralnim) gubicima francuske vojske angažovane u „mirovnim operacijama“ u Afganistanu, a sa druge strane, dijela mlađe studentske populacije, čija je finansijska situacija definitivno inferiorna ovoj koja je predložena „gostujućim“ studentima iz Afganistana.

Kouchner, tada ministar zdravstva, sa Mitterandom i Izetbegovićem '92. u Sarajevu (AFP)

Balkan – zemlja svih mržnji

Sve u svemu, ova akcija „solidarnosti“ je u cijelosti dobro došla predsjedniku Sarkozyiju, čija desničarska politika, preko projekta za potjerivanje stranaca bez dozvole boravka, pa do aktualne kampanje o nacionalnom identitetu, ne nalazi plodno tlo i izaziva sve više i više reakcija.

Kouchnerov govor (uključujući i ovu gestu solidarnosti), bio je najava zajedničkog poziva francuskog predsjednika Sarkozyija, njemačke kancelarke Merkel i britanskog premijera Browna na organizovanje međunarodne konferencije ministara vanjskih poslova u Londonu krajem ovog mjeseca, na kojoj će se raspravljati o budućnosti Afganistana.

No ne možemo, a da ne zastanemo kod Kouchnerove izjave kojom je opravdao ovu svoju „moralnu“ akciju, u kojoj je trenutnu situaciju u Afganistanu usporedio sa cijelim jednim vijekom na Balkanu, „toj zemlji na granicama imperija, pomiješanoj različitim identitetima, nikada stabiliziranoj, gdje su se sakupile sve mržnje…“.

Kouchner dalje navodi: “Afganistan je svijetu danas ono što je Balkan u Europi bio jučer. Da li možemo okrenuti glavu? Želimo da se Afganistan digne na noge - sam, ponosan i slobodan. Svijet to treba. Afganistan to zaslužuje. I to nije neizvodljivo. Što nije moguće, sa druge strane, jeste da Francuska – jedna od najvećih nacija koja je angažirala svoje najljepše i najveće kvalitete, a ponajviše moralnu odgovornost prema ostalim nacijama – ne prolijeva krv svojih vojnika i ne radi sve da bi se odrekla zadatih obaveza prije vremena. Eto, to je ono što nije moguće”.

Na žalost, gospodine Kouchneru, moguće je i desilo se prije skoro petnaest godina i to u srcu europskog kontinenta.

radiosarajevo.ba