Andrej Đerković: Bez vode do slobode

Ah kakva tragedija!

Eurostar, taj ponos europske tehnološke kulture je čitava četiri dana bio van upotrebe. Zbog niskih temperatura, kažu. Hiljade Parižana i Londonaca su onemogućeni da uživaju u božićnim čarima ovog nevjernog svijeta. Oko 2000 putnika koji su se u momentu prekida prometa zatekli u tunelu ispod Engleskog Kanala, proveli su otprilike šesnaest sati u vozu bez vode i ostalih potrepština. Jedan od londonskih dopisnika drugog kanala Francuske Nacionalne Televizije je ožalošćeno i rezignirano ustanovio da se po europskih zakonima, čak i u transportu životinja, tim istim daje voda svakih osam sati (??!!).

Na zvaničnoj internet stranici Eurostar-a, koji usput ove godine slavi svoj petnaesti rođendan, sa crvenom podlogom (što daje onu magičnu dozu važnosti, baš istu onakvu važnost kao table sa natpisom o blizini minskog polja) stoji informacija koja doslovno kaže: “Ako vaše putovanje nije prijeko potrebno, čvrsto vam preporučujemo da modificirate vašu rezervaciju za neki kasniji datum ili da zatražite povrat novca za vašu kartu”.

Samo sedam dana prije ovog “nesretnog incidenta”, kao što je privremeni prekid Eurostarove linije između Pariza i Londona, iz ta ista dva grada je poletio već drugi po redu, specijalni čarter let za Kabul, kojim je u ratom zahvaćenu domovinu, vraćeno devet Afganistanaca. Tokom prvog leta u oktobru, i pored ogromnih protesta organizacija za ljudska prava, te jednog većeg dijela javnosti, zajedničkim britansko-francuskim čarter letom, vraćeno je iz Francuske tri, te iz Velike Britanije dvadeset i četiri afganistanska državljanina.

Oba kontraverzna leta, dogovorena su na nivou vlada ove dvije države, nakon zatvaranja “Džungle”, alternativnog kampa u gradiću Calais u Francuskoj, gdje su migranti i izbjeglice pokušavali (pre)živjeti u nadi da pređu kanal La Manche.

Njima nitko nije “preporučivao da modificiraju svoje putovanje, ako ono nije prijeko potrebno” jer je njihovo putovanje bilo u suprotnom pravcu, prema toj istoj Engleskoj i nadi za bolji život.


Reklama za Eurostar


Oni neće moći tražiti povrat svog onog teško ušteđenog novca koji su potrošili na mnogobrojne “prevoznike” i razne “dilere” preko desetak državnih granica, koje neki nisu bili u mogućnosti ni vidjeti s obzirom na način transporta, i tokom kojeg ih nitko nije pitao da li imaju vode, pa makar i svakih osam sati, po tim europskim etičkim zakonima.

Kao što kazuje i sam slogan jedne od reklamnih kampanja Eurostar-a: London se mijenja. Novo vrijeme polaska, nova stanica…Kabul.