Analiza o sigurnosti građana: Zašto se događaju nesreće nesavjesnih vozača bez vozačkih dozvola

Nakon saobraćajne nesreće sa smrtnim posljedicama koja se u Sarajevu dogodila krajem maja 2023. godine, a koju je prouzrokovao vozač vozeći brzinom znatno većom od ograničenja, pod utjecajem alkohola i bez položenog vozačkog ispita, u domaćoj javnosti povela se rasprava o načinima kojim se može unaprijediti sigurnost svih učesnika/ca u saobraćaju.

Iako postoji zakonska regulativa koja ovu problematiku uređuje na svim nivoima u BiH, suština problema ogleda se u niskim i nedovoljno strogim kaznama i lošoj saradnji između nadležnih institucija koje odgovornost prebacuju s jednih na druge.

Za to vrijeme, nesreće u kojima učestvuju nesavjesni vozači bez vozačke dozvole i dalje se događaju.

Trending

Proglašeno vanredno stanje na području općine u BiH: Napadalo preko dva metra snijega

Ovom analizom Javna rasprava nastoji ukazati na problem koji je neophodno rješavati hitno i sistemski te pristupiti preventivnom djelovanju, kako bi se utjecalo na smanjenje krivičnih djela i prekršaja u saobraćaju, ali i kako bi se sačuvali životi građana/ki.

Portal Istinomjer također je pisao na ovu temu, s fokusom na sigurnost u saobraćaju u Kantonu Sarajevo, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Statistika u broju saobraćajnih prekršaja

Prema podacima Europske komisije o sigurnosti na cestama, u državama Evropske unije  tokom 2021. godine u saobraćajnim nesrećama stradale su u prosjeku 44 osobe na milion stanovnika/ca.

U Bosni i Hercegovini te je iste godine stradalo 255 osoba, što je 72 osobe na milion stanovnika. Da je naša zemlja članica EU, to bi je svrstalo u sam vrh evropskih „crnih statistika“ – isti broj ima Hrvatska, a ispred su samo Rumunija, Latvija i Bugarska. Zapadne zemlje, poput Njemačke i Holandije, imaju višestruko manje smrtnih ishoda uzrokovanih saobraćajnim nezgodama.

Posmatrajući podatke u Federaciji BiH, od 2018. do 2022. godine godišnje se u prosjeku obavi 1,14 miliona kontrola vozača/ica. Oko 56% svih kontrola završi prekršajnim nalogom. Prema izvještajima koji obuhvataju period od 2018. do 2022. godine, u prosjeku policija svakodnevno otkrije 20 osoba koje upravljaju vozilom bez položenog vozačkog ispita te 42 osobe koje upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola. 

Što se tiče situacije u Republici Srpskoj, posmatrajući podatke od 2018. do 2021. godine, iz saobraćaja se u prosjeku godišnje isključi 21.100 vozača/ica. Uzrok za isključenje je u 79% slučajeva alkohol, dok je u 13% slučajeva vožnja bez položenog vozačkog ispita. Dnevni prosjek evidentiranih vozača/ica koji/e voze pod dejstvom alkohola iznosi 46 vozila, dok se za sedam otkrije da voze automobil prije sticanja vozačke dozvole. 

Analiza podataka pokazuje da je BiH, kada je riječ o registriranim saobraćajnim prekršajima i krivičnim djelima, a posebno najtežim oblicima sa smrtnim posljedicama, u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na navedene zemlje. 

Sama činjenica da se u prosjeku svakog sata dvije osobe isključe iz saobraćaja zbog vožnje pod dejstvom alkohola ukazuje na krupne probleme koji opterećuju javni saobraćaj i saobraćajnu kulturu u BiH i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih ili temeljne promjene zakona, odnosno načina sprovođenja zakona.

Kako je sigurnost u saobraćaju regulirana u Bosni i Hercegovini i regionu 

Saobraćaj se regulira mnoštvom propisa, od kojih neki predviđaju sankcije za počinitelje/ice prekršaja i krivičnih djela koji se tiču narušavanja sigurnosti u saobraćaju. To su u BiH ponajprije Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (ZOOBS), entitetska i krivična zakonodavstva Brčko distrikta BiH (I, II i III), ali i posebni propisi kojima se uređuju posebni aspekti cestovnog ili drugih oblika saobraćaja, poput Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo. 

Glavna razlika između saobraćajnih prekršaja i krivičnih djela jeste u posljedici. Nepridržavanje prometnih propisa samo po sebi predstavlja prekršaj, no ako dođe do teških posljedica, onda se radi o krivičnom djelu. Naprimjer, preticanje preko pune linije je saobraćajni prekršaj, ali ako se time izazove saobraćajna nesreća, počinjeno je krivično djelo.

Iako kazne predviđene krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta BiH za saobraćajna krivična djela variraju od lakih (u trajanju do jedne godine zatvora za bezobzirno ugrožavanje saobraćaja) do teških (deset godina zatvora i više za teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa), kaznena politika je generalno dosta blaga. 

Krivičnim zakonima FBiH, BDBiH i RS za krivična djela ugrožavanja javnog prometa vozač/ica motornog vozila može biti kažnjen/a kaznom zatvora do pet godina. U slučaju ugrožavanja javnog prometa zbog omamljenosti alkoholom ili psihoaktivnim supstancama zbog kojih je vozač/ica nesposoban/na za sigurnu vožnju, u FBiH i BDBiH može biti kažnjen/a kaznom zatvora do tri godine. Krivični zakon RS, pak, propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina i oduzimanje vozačke dozvole ako je vozač/ica imao/la preko 1,50 g/kg alkohola u krvi, bio/la pod utjecajem narkotika ili vozio/la više od 50 km/h iznad dopuštene brzine.

[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/potvrdeno-za-radiosarajevoba-azra-spahic-i-alma-suljic-dobit-ce-spomen-plocu-u-sarajevu/506303[/related] 

U slučaju saobraćajne nesreće sa smrtnom posljedicom, a u vezi s navedenim djelima, učinitelj/ica može biti kažnjen/a kaznom zatvora od najmanje godinu do osam godina u FBiH i Brčko distriktu te u RS do 15 godina zatvora. 

Međutim, prema podacima Federalnog tužilaštva FBiH za 2019. godinu (zadnja godina za koju su podaci u takvom obliku dostupni), u FBiH uglavnom dominiraju uslovne osude (gotovo 90% izrečenih sankcija), čak i ako se radi o teškim djelima sa smrtnim, tjelesnim i drugim posljedicama. Uporedivi podaci o uslovnim osudama u Republici Srpskoj i BDBiH nisu dostupni.

Ostatak analize pročitajte na linku OVDJE.