Analiza o sigurnosti građana: Zašto se događaju nesreće nesavjesnih vozača bez vozačkih dozvola

5
Radiosarajevo.ba
Analiza o sigurnosti građana: Zašto se događaju nesreće nesavjesnih vozača bez vozačkih dozvola
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba / Pripadnici MUP-a KS u kontroli

Nakon saobraćajne nesreće sa smrtnim posljedicama koja se u Sarajevu dogodila krajem maja 2023. godine, a koju je prouzrokovao vozač vozeći brzinom znatno većom od ograničenja, pod utjecajem alkohola i bez položenog vozačkog ispita, u domaćoj javnosti povela se rasprava o načinima kojim se može unaprijediti sigurnost svih učesnika/ca u saobraćaju.

Iako postoji zakonska regulativa koja ovu problematiku uređuje na svim nivoima u BiH, suština problema ogleda se u niskim i nedovoljno strogim kaznama i lošoj saradnji između nadležnih institucija koje odgovornost prebacuju s jednih na druge.

Za to vrijeme, nesreće u kojima učestvuju nesavjesni vozači bez vozačke dozvole i dalje se događaju.

Objavljen Izvještaj Evropske komisije o BiH: Pročitajte šta piše

Objavljen Izvještaj Evropske komisije o BiH: Pročitajte šta piše

Ovom analizom Javna rasprava nastoji ukazati na problem koji je neophodno rješavati hitno i sistemski te pristupiti preventivnom djelovanju, kako bi se utjecalo na smanjenje krivičnih djela i prekršaja u saobraćaju, ali i kako bi se sačuvali životi građana/ki.

Portal Istinomjer također je pisao na ovu temu, s fokusom na sigurnost u saobraćaju u Kantonu Sarajevo, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Pripadnici MUP-a KS u kontroli
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba: Pripadnici MUP-a KS u kontroli

Statistika u broju saobraćajnih prekršaja

Prema podacima Europske komisije o sigurnosti na cestama, u državama Evropske unije  tokom 2021. godine u saobraćajnim nesrećama stradale su u prosjeku 44 osobe na milion stanovnika/ca.

Broj poginulih na milion stanovnika u BiH i EU
Radiosarajevo.ba: Broj poginulih na milion stanovnika u BiH i EU

U Bosni i Hercegovini te je iste godine stradalo 255 osoba, što je 72 osobe na milion stanovnika. Da je naša zemlja članica EU, to bi je svrstalo u sam vrh evropskih „crnih statistika“ – isti broj ima Hrvatska, a ispred su samo Rumunija, Latvija i Bugarska. Zapadne zemlje, poput Njemačke i Holandije, imaju višestruko manje smrtnih ishoda uzrokovanih saobraćajnim nezgodama.

Posmatrajući podatke u Federaciji BiH, od 2018. do 2022. godine godišnje se u prosjeku obavi 1,14 miliona kontrola vozača/ica. Oko 56% svih kontrola završi prekršajnim nalogom. Prema izvještajima koji obuhvataju period od 2018. do 2022. godine, u prosjeku policija svakodnevno otkrije 20 osoba koje upravljaju vozilom bez položenog vozačkog ispita te 42 osobe koje upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola. 

Broj vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili položenog vozačkog ispita u FBiH
Radiosarajevo.ba: Broj vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili položenog vozačkog ispita u FBiH

Što se tiče situacije u Republici Srpskoj, posmatrajući podatke od 2018. do 2021. godine, iz saobraćaja se u prosjeku godišnje isključi 21.100 vozača/ica. Uzrok za isključenje je u 79% slučajeva alkohol, dok je u 13% slučajeva vožnja bez položenog vozačkog ispita. Dnevni prosjek evidentiranih vozača/ica koji/e voze pod dejstvom alkohola iznosi 46 vozila, dok se za sedam otkrije da voze automobil prije sticanja vozačke dozvole. 

Broj vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili položenog vozačkog ispita u RS
Grafika: Javna rasprava: Broj vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili položenog vozačkog ispita u RS

Analiza podataka pokazuje da je BiH, kada je riječ o registriranim saobraćajnim prekršajima i krivičnim djelima, a posebno najtežim oblicima sa smrtnim posljedicama, u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na navedene zemlje. 

Sama činjenica da se u prosjeku svakog sata dvije osobe isključe iz saobraćaja zbog vožnje pod dejstvom alkohola ukazuje na krupne probleme koji opterećuju javni saobraćaj i saobraćajnu kulturu u BiH i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih ili temeljne promjene zakona, odnosno načina sprovođenja zakona.

Pripadnici MUP-a KS u kontroli
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba: Pripadnici MUP-a KS u kontroli

Kako je sigurnost u saobraćaju regulirana u Bosni i Hercegovini i regionu 

Saobraćaj se regulira mnoštvom propisa, od kojih neki predviđaju sankcije za počinitelje/ice prekršaja i krivičnih djela koji se tiču narušavanja sigurnosti u saobraćaju. To su u BiH ponajprije Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (ZOOBS), entitetska i krivična zakonodavstva Brčko distrikta BiH (I, II i III), ali i posebni propisi kojima se uređuju posebni aspekti cestovnog ili drugih oblika saobraćaja, poput Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo. 

Glavna razlika između saobraćajnih prekršaja i krivičnih djela jeste u posljedici. Nepridržavanje prometnih propisa samo po sebi predstavlja prekršaj, no ako dođe do teških posljedica, onda se radi o krivičnom djelu. Naprimjer, preticanje preko pune linije je saobraćajni prekršaj, ali ako se time izazove saobraćajna nesreća, počinjeno je krivično djelo.

Iako kazne predviđene krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta BiH za saobraćajna krivična djela variraju od lakih (u trajanju do jedne godine zatvora za bezobzirno ugrožavanje saobraćaja) do teških (deset godina zatvora i više za teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa), kaznena politika je generalno dosta blaga. 

Pripadnici MUP-a KS u kontroli
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba: Pripadnici MUP-a KS u kontroli

Krivičnim zakonima FBiH, BDBiH i RS za krivična djela ugrožavanja javnog prometa vozač/ica motornog vozila može biti kažnjen/a kaznom zatvora do pet godina. U slučaju ugrožavanja javnog prometa zbog omamljenosti alkoholom ili psihoaktivnim supstancama zbog kojih je vozač/ica nesposoban/na za sigurnu vožnju, u FBiH i BDBiH može biti kažnjen/a kaznom zatvora do tri godine. Krivični zakon RS, pak, propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina i oduzimanje vozačke dozvole ako je vozač/ica imao/la preko 1,50 g/kg alkohola u krvi, bio/la pod utjecajem narkotika ili vozio/la više od 50 km/h iznad dopuštene brzine.

[related]https://radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/potvrdeno-za-radiosarajevoba-azra-spahic-i-alma-suljic-dobit-ce-spomen-plocu-u-sarajevu/506303[/related] 

U slučaju saobraćajne nesreće sa smrtnom posljedicom, a u vezi s navedenim djelima, učinitelj/ica može biti kažnjen/a kaznom zatvora od najmanje godinu do osam godina u FBiH i Brčko distriktu te u RS do 15 godina zatvora

Međutim, prema podacima Federalnog tužilaštva FBiH za 2019. godinu (zadnja godina za koju su podaci u takvom obliku dostupni), u FBiH uglavnom dominiraju uslovne osude (gotovo 90% izrečenih sankcija), čak i ako se radi o teškim djelima sa smrtnim, tjelesnim i drugim posljedicama. Uporedivi podaci o uslovnim osudama u Republici Srpskoj i BDBiH nisu dostupni.

Ostatak analize pročitajte na linku OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije